Dijagnosticiranje KLL-a

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

U većini slučajeva (oko 70 %) kronična limfocitna leukemija (KLL) dijagnosticira se slučajno kod osoba bez simptoma tijekom pregleda koji pokazuju porast broja bijelih krvnih stanica, pogotovo limfocita, u krvi.

U trenutku postavljanja dijagnoze u nekih se bolesnika može uočiti povećanje površinskih limfnih čvorova i slezene. U rijetkim slučajevima nalazi krvi mogu pokazati anemiju, dakle smanjenu vrijednost Hb-a (hemoglobin) i crvenih krvnih stanica kao i smanjeni broj trombocita.

Klinička pretraga

Kako bi procijenio opseg bolesti, liječnik provodi kliničku pretragu u kojoj provjerava postojanje i veličinu opipljivih žlijezda na vratu, pod pazuhom i na preponama te veličinu slezene i jetre.

Laboratorijska ispitivanja

Imaju ključnu važnost pri dijagnosticiranju KLL-a jer se njima ocjenjuju značajke limfocita čiji se broj u krvi povećao. U specijaliziranim hematološkim centrima provode se dvije krvne pretrage:

Razmaz periferne krvi: pretraga kojom se pod optičkim mikroskopom ocjenjuju značajke krvnih stanica razmazanih na predmetno stakalce. Provjerava se izgled stanica koje nastaju u slučaju KLL-a, a koje su uglavnom vrlo brojne i malene.
Imunofenotipizacija stanica periferne krvi: otkriva značajke koje leukemični limfociti pokazuju na svojoj površini. Limfociti u slučaju KLL-a zapravo pokazuju određene značajke koje ih razlikuju od normalnih limfocita i od limfocita prisutnih u drugim oblicima leukemije.

Za dijagnozu KLL-a obično je dovoljno uzeti uzorak krvi i napraviti KKS, morfološku analizu i imunofenotipizaciju.

Krvne pretrage

CEE_CLL_disease_02
Stock photo. Posed by model.

Tijekom cijelog liječenja redovno ćete davati uzorke krvi kako bi liječnici provjerili vaše opće zdravstveno stanje, razine krvnih stanica, bijele krvne stanice – pogotovo broj limfocita – i trombocite u krvi te funkciju jetre i bubrega. Na temelju rezultata navedenih pretraga liječnik može nadzirati način na koji KLL utječe na vaše tijelo.

  • Liječnik će posebno pažljivo provjeravati broj limfocita jer on može ukazivati na stadij KLL-a.
  • Ako imate mali broj crvenih krvnih stanica ili nisku razinu hemoglobina u crvenim krvnim stanicama, možda imate anemiju. Anemija može uzrokovati umor i gubitak daha.
  • Trombociti su mali komadići stanica koji pomažu pri zgrušavanju krvi. Ako imate nisku razinu trombocita, krv vam se može sporije zgrušavati – ako se porežete, krvarenje može trajati duže i možete lakše dobivati modrice.

Druge pretrage mogu biti korisne za detaljniju dijagnozu ili za utvrđivanje opsega bolesti. Pretrage koje se provode su:

  • rendgenska snimka prsnog koša, ultrazvučni pregled trbuha i područja limfnih čvorova, CT snimka. Slikovne pretrage - rendgenske snimke prsnog koša pokazuju rade li srce i limfni čvorovi u prsnom košu kako treba. Na temelju snimaka liječnici mogu procijeniti na kojem je razvojnom stupnju rak krvi i je li se proširio na važne organe ili druga područja tijela. Tako im je lakše odabrati najprikladnije liječenje.
    CT snimka je snimka "kompjuterizirane tomografije” koja stvara trodimenzionalnu (3D) sliku organa. Na temelju te slike liječnici mogu procijeniti jesu li slezena ili limfni čvorovi povećani.
    PET snimka je snimka „pozitronske emisijske tomografije”. Njime se provjeravaju područja koja CT snimka ne može dosegnuti kao što su kosti.
    MR snimka je snimka magnetske rezonancije, može se zatražiti ako ste alergični na kontrastna sredstva koja se upotrebljavaju u drugim vrstama snimanja ili imate problema s bubrezima.
    postoje pretrage kojima se procjenjuje stanje limfnih čvorova u dubokom tkivu (limfni čvorovi u prsnom košu i trbuhu, slezena)
  • aspiracija tankom iglom i/ili biopsija koštane srži
    One nisu potrebne za dijagnosticiranje KLL-a. Navedene pretrage mogu poslužiti kao dokaz ako postoji sumnja u dijagnozu ili ako se želi odrediti uzrok smanjene funkcionalnosti koštane srži.
    Biopsija koštane srži trenutačno se provodi kako bi se procijenila redukcija limfocitne leukemije u koštanoj srži nakon terapije.

Druge su pretrage važne za definiranje bioloških značajki bolesti. One se uglavnom uzimaju u obzir kada treba započeti s liječenjem. Neke biološke značajke mogu dati važne informacije o najpogodnijoj vrsti liječenja, a druge mogu pretpostaviti hoće li bolesnici odgovoriti na terapiju i koliko će taj odgovor trajati. Među biološkim pretragama koje se uzimaju u obzir u kliničkoj praksi možemo izdvojiti procjenu mutacijskog statusa gena za teški lanac imunoglobulina (IgVH), procjenu mutacija gena TP53 te procjenu nekih citogenetskih abnormalnosti (određenih kromosoma) putem testa koji se naziva FISH.

Ako želite znati više o pretragama ili liječenju, pitajte svoj liječnički tim:

  • Uvijek zamolite liječnika ili sestru za objašnjenje ako nešto ne razumijete ili ako vas nešto brine
  • Oni vam mogu pojasniti rezultate pretraga
  • Mogu vam dati i informacije o lokalnim udrugama bolesnika, zdravstvenim službama i događanjima u vašoj blizini ako mislite da bi vam to moglo pomoći.
Prikaži više