Što je multipli mijelom?

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

Multipli mijelom je rak plazma stanica koštane srži, bijelih krvnih stanica koje proizvode protutijela.

HR_MM_disease_01_A

Zloćudna ili maligna plazma stanica naziva se mijelomska stanica. Mijelom se naziva „multipli" jer se često manifestira u obliku više nakupina ili područja unutar kosti u kojoj se razvija. Može se pojaviti u obliku tumora i/ili područja s gubitkom koštane mase, a pogađa mjesta na kojima je koštana srž odrasle osobe aktivna: šuplja područja unutar kostiju kralježnice, lubanje, zdjelice, prsnog koša i područja oko ramena i kukova. Riječ mijelom potječe od grčkih riječi myelo-, što znači „srž", i -oma, što znači „tumor".

Za multipli mijelom karakteristično je neuobičajeno nakupljanje zloćudnih plazma stanica (promijenjenih uslijed aktivacije onkogena) u koštanoj srži, što uzrokuje:

  • smanjenje uobičajene funkcije koštane srži s mogućom slabokrvnosti, smanjenje broja bijelih krvnih stanica (leukopenija) i krvnih pločica (trombocitopenija)
  • pojačano stvaranje neuobičajenih protutijela iste vrste (M-protein) koja se nakupljaju u krvi i mokraći dovodeći do povećanja viskoznosti krvi i zakazivanja bubrega
  • oštećenja, krhkost i razaranje kosti uslijed lokalne neravnoteže između osteoblasta i osteoklasta.

FIZIOLOŠKO UMNOŽAVANJE STANICA I TUMOR

Za svaku stanicu u tijelu karakteristično je sljedeće ponašanje: dijeli se samo kada je to potrebno, diferencira se samo kada je to nužno i odumire kada to tijelo zatraži. Ovakvo ponašanje stanice nužno je za očuvanje zdravlja složenog višestaničnog organizma kao što je ljudski. Za kontrolu pojedinačnih stanica zaduženi su posebni proteini koji potiču ili blokiraju određenu aktivnost pojedine stanice. Primjerice, ako je uloga stanice korisna, proteini potpomažu njezin opstanak.

Kada stanica više nije potrebna, tijelo povećava količinu proteina koji dovode do njezina odumiranja. Jednak mehanizam upravlja postupkom dijeljenja i diferencijacije stanica. Danas je poznato da su uzrok raka poput multiplog mijeloma oštećenja takvih vrsta proteina, što dovodi do poremećaja u rastu i diferencijaciji. Konkretno, stanica raka ne slijedi uobičajeni obrazac ponašanja, raste u neprimjerenom trenutku i na pogrešnom mjestu te se ne diferencira u svrhu obavljanja korisne funkcije.

Liječenje

Multipli mijelom ozbiljna je bolest za koju je od ključne važnosti primjena prikladnog oblika liječenja. U današnje je vrijeme dostupno mnogo terapijskih mogućnosti.

Moja priča

 „Već neko vrijeme imam tegobe. Jednostavno sam osjećala da nešto nije kako bi trebalo biti. Nažalost, točan uzrok mojih problema nije ustanovljen pa je osjećaj frustracije postajao sve veći. Moji bližnji počeli su sumnjati u moje simptome pa sam i sama počela sumnjati u sebe. Pitala sam se umišljam li možda sve. Kada mi je napokon postavljena dijagnoza, osjetila sam olakšanje. Moja 'umišljena bolest' napokon je dobila ime." Lara, 69 godina 

Koji su uzroci

Kao i kod većine vrsta raka, uzrok mijeloma i dalje je nepoznat. Ipak, u posljednjih 10 godina istraživanjima su otkrivene važne informacije o načinu na koji se multipli mijelom (MM) razvija kao i o određenim čimbenicima koji utječu na njegovo napredovanje. Trenutačno jedini poznati čimbenici rizika koji utječu na vjerojatnost obolijevanja od MM jesu dob (pogađa uglavnom starije osobe), rasa (češći kod Afroamerikanaca), spol (bolest se češće javlja kod muškaraca), povijest limfoidnog raka u obitelji i dijagnoza monoklonalne gamapatije neodređenog značaja (MGNZ). K tome, kao što je to slučaj i s ostalim vrstama raka, MM je bolest uzrokovana nakupljanjem genetskih mutacija i poremećenom citogenetikom, koje dovode do promjena mehanizma rasta i odumiranja stanica. Iako nije moguće izolirati jednu genetsku mutaciju koja je karakteristična za MM, bolest se povezuje s određenom skupinom genetskih poremećaja koji nisu zamijećeni kod ostalih zloćudnih tumora.

Koji su simptomi

Kliničke manifestacije multiplog mijeloma (MM) vrlo su raznolike: ne postoje specifični simptomi bolesti. Čak jedna trećina oboljelih ne mora imati simptome u trenutku dijagnoze, što znači da se bolest otkriva rutinskom analizom krvi. Najčešća obilježja bolesti su sljedeća: simptomi vezani uz kosti, primjerice, bol u leđima, naročito u dugim kostima, lubanji, rebrima i zdjelici. Bol je dugotrajna i obično slabo odgovara na liječenje uobičajenim lijekovima za ublažavanje boli. Ako kost trpi oštećenja kroz dulje vrijeme, moguća je pojava neuobičajene zakrivljenosti kralježnice, kolapsa kralješka ili patoloških prijeloma. U teškim slučajevima moguća je pojava neuroloških tegoba, poput slabosti, gubitka osjeta u nogama, gubitka kontrole nad mokrenjem uslijed pritiska koštanih lezija na leđnu moždinu ili korijene živaca, česte i dugotrajne infekcije, naročito one dišnog sustava. Zamor, teško podnošenje tjelesne aktivnosti i zadihanost nakon blagog napora. Slabokrvnost je također česta komplikacija multiplog mijeloma. Nadalje, crvenkaste/tamnoljubičaste lezije na koži kao npr. modrice, krvarenje desni ili krvarenje iz nosa (epistaksa) u slučaju trombocitopenije; ostali nespecifični simptomi poput smetenosti, glavobolje, poremećaja vida, vrućice i gubitka tjelesne težine (naročito u slučaju zakazivanja bubrega i/ili hipokalcemije).

Prikaži više