Savjeti o redovitoj tjelesnoj aktivnosti

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

Svakodnevna tjelesna aktivnost omogućit će vam bolje fizičko i emotivno stanje. Također, može ublažiti jedan od simptoma koji prati mnoge bolesti poput multiplog mijeloma (MM), takozvani zamor, ili osjećaj zamora i iscrpljenosti s kojim se mnogi oboljeli suočavaju. Tjelesna aktivnost ne podrazumijeva nužno odlazak u teretanu; dovoljna je već i lagana svakodnevna vježba, poput, po mogućnosti, kratke šetnje. Sve u svemu, važno je odabrati aktivnosti koje su vam lako dostupne. Iz tog je razloga važno zatražiti savjet liječnika i zajednički procijeniti koje tjelesne aktivnosti najbolje odgovaraju vašem stanju. Osim toga, s obzirom na povećani rizik od infekcija kod imunosno oslabljenih bolesnika, važno je obratiti posebnu pažnju na izbor aktivnosti. Trebali biste izbjegavati situacije koje bi vas mogle izložiti infekcijama, primjerice, boravak u zatvorenim prostorima s velikim brojem ljudi.

Ovo su neki od preporučenih oblika tjelesne aktivnosti:

  • šetnja na otvorenom
  • ako udaljenost nije prevelika, umjesto vožnje automobilom ili javnim prijevozom radije prošećite
  • vožnja biciklom
  • plesanje, boćanje, tenis itd. 
  • joga, tai-chi.
  • ne zaboravite da aktivnosti uvijek morate prilagoditi svojim tjelesnim mogućnostima.

 

Rak je bolest praćena brojnim strahovima i pitanjima. Mnoge se osobe susretnu s izazovima te bolesti dok su još u vrlo aktivnom razdoblju svog života. Među njima su i bolesnici koji boluju od raka krvotvornih organa. Prema tome, prilično je mnogo onih koji se zabrinuto pitaju hoće li i dalje moći trčati, skijati ili voziti bicikl. Osobito žele znati hoće li im fizička aktivnost naškoditi tijekom liječenja zloćudne bolesti.

Međutim, od raka se mogu razboljeti i mnoge osobe koje se nikad nisu bavile fizičkom aktivnošću. Naravno, ti će ljudi postavljati drugačija pitanja, no kako će svatko učiniti gotovo “sve” što može da mu bude bolje, mnogi će se ljudi zapitati hoće li im išta koristiti ako se počnu baviti fizičkom aktivnošću za vrijeme liječenja raka. I također, je li to uopće potrebno? Pokušajmo odgovoriti na pitanja i jednih i drugih: i onih kojima je teško živjeti bez bavljenja sportom i onih kojima je potreban poseban poticaj da se počnu baviti sportom.

  • Što nam znanost kaže?

    Nije nam potrebna nikakva visoka znanost kako bismo znali da tjelovježba ima blagotvoran učinak na zdravlje. No što učiniti kad se razbolimo? Iako mnogi ljudi smatraju da se za vrijeme bolesti treba mirovati, to je zapravo trenutak kada fizička aktivnost postaje gotovo presudna. To vrijedi za velik broj zdravstvenih stanja. S fizičkom aktivnošću bolesnici sprječavaju gubitak mišićne mase i funkcionalne tjelesne težine, što pridonosi optimalnom liječenju raka. To je osobito važno tijekom primjene lijekova protiv raka, čija je osobito izražena nuspojava oštećenje mišića. Ti se lijekovi često primjenjuju i kod liječenja raka krvotvornih organa.

    I znanstveni dokazi izrazito govore u prilog fizičkoj aktivnosti. Zbog gotovo zapanjujuće pozitivnih učinaka tjelovježbe kao potporne terapije u liječenju onkoloških bolesti i kao moćnog načina sprječavanja razvoja kaheksije, značajno se povećao broj ispitivanja koja proučavaju odnos između fizičke aktivnosti i raka. Brojna su ispitivanja pokazala korisne učinke fizičke aktivnosti na zdravlje, no imamo i čvrste znanstvene dokaze da fizička aktivnost pridonosi preživljenju bolesnika s rakom. Štoviše, fizička se aktivnost pokazala i važnim dijelom terapije u bolesnika s uznapredovalim oblicima raka. Čak se može tvrditi da je fizička aktivnost, naravno, u spoju s pravilnom prehranom, neka vrsta paralelnog terapijskog pristupa u svim fazama liječenja raka. Osobama koje su preboljele rak aktivan način života pomaže u rehabilitaciji i pridonosi smanjenju vjerojatnosti povratka bolesti.

  • Pozitivni učinci tjelovježbe

    Tjelovježba ima brojne blagotvorne učinke, od psihičkih do fizičkih. Da bi se vidjele blagotvorne posljedice fizičke aktivnosti, onkološki bolesnik ne mora trčati maraton ili penjati se na planinske vrhunce. Dovoljan je umjereni stupanj fizičke aktivnosti da se smanje stres i zabrinutost koje sa sobom nosi onkološka bolest, kao i njezino liječenje. U bolesnika koji su fizički aktivni manja je učestalost depresivnih poremećaja; manje su umorni i čak im je smanjen doživljaj jačine bola. Nadalje, fizička aktivnost pozitivno utječe na apetit bolesnika. Želja za hranom izuzetno je važna u bolesnika koji primaju terapiju protiv raka jer smanjuje probleme s prehranom koji često prate liječenje onkološke bolesti. Uzimanje hrane od ključne je važnosti za pozitivne učinke tjelovježbe: nemojte dopustiti da bolesnik vježba s prazim želucem i sjetite se izreke “prazna vreća ne može stajati uspravno ”. S boljim apetitom i nižom dozom analgetika, probava postaje bolja i bolesnici se manje muče sa zatvorom.

     

    Tjelovježba u onkoloških bolesnika ima blagotvoran utjecaj i na san. Bolesnici koji redovito vježbaju bolje spavaju i rjeđe pate od nesanice.

     

    Međutim, ako bolesnik pretjeruje s tjelovježbom, pozitivni učinci tjelovježbe brzo se mogu pretvoriti u negativne i dodatno ubrzati proces propadanja tijela. Za trajanja bolesti i liječenja bilo bi neprimjereno obarati vlastite rekorde ili sportska postignuća, čemu bi se mogla pripisati čak i neka doza junaštva. Da bi se osjetile pozitivne posljedice, tjelovježba mora biti umjerena, a kad je još istovremeno i zabavna, njezin psihološki učinak bit će još bolji. Onkološki bolesnik mora znati da „više“ nije „bolje“ i da je tijelu potrebno i vrijeme za oporavak nakon tjelovježbe. To je razlog zašto je najbolje odgoditi sve veće sportske pothvate u vrijeme nakon završetka liječenja.

  • Postoji li razdoblje kada je fizička aktivnost neprimjerena?

    Budite oprezni s vježbanjem ili ga potpuno izbjegavajte dok se nosite s teškim posljedicama liječenja, kao što su visoka tjelesna temperatura, jaka mučnina i povraćanje ili nezamisliv bol. Kada ste u takvom stanju i imate i druge zdravstvene probleme koji ugrožavaju vitalne tjelesne funkcije, kao prvo i osnovno, potrebna Vam je simptomatska terapija. Kad se simptomi povuku, onda možete postupno i oprezno početi vježbati.

  • Fizička aktivnost djeluje protiv kaheksije u bolesnika s rakom krvotvornih organa

    U onkoloških se bolesnika kronično upalno stanje razvija kako zbog same onkološke bolesti, tako i zbog njezina liječenja, što dovodi do promjena u metabolizmu u korist razgradnje. Prve su na udaru proteinske strukture u tijelu koje se polako razgrađuju. To se prvo može opaziti na velikim mišićnim skupinama nogu i ruku. Najvidljivije promjene nastaju na mišićima koji čine najveći dio funkcionalne tjelesne mase. U bolesnika s rakom krvotvornih organa, samo liječenje agresivnim lijekovima uvelike pogoršava procese razgradnje, čak i više nego sama bolest.

    Kako bolesnik gubi mišićnu snagu i tjelesnu masu, slijede funkcionalno propadanje i slaba kvaliteta života. Takve se metaboličke promjene u smislu razgradnje ne mogu potpuno spriječiti, ali se mogu na djelotvoran način držati pod kontrolom pomoću pravilne prehrane i redovite tjelovježbe. S druge strane, fizička neaktivnost i prekomjerno odmaranje potiču metaboličke promjene koje se još nazivaju kahektičke metaboličke promjene. Ni danas još ne znamo leži li točno glavni uzrok tog gubitka proteinskih struktura u pojačanoj razgradnji ili prvenstveno u smanjenom stvaranju proteina u tijelu. Vjerojatno u tom procesu sudjeluje nekoliko mehanizama, a na neke od njih vrlo uspješno možemo utjecati tjelovježbom. Ono što znamo jest da fizička neaktivnost ili prekomjerno mirovanje pridonose smanjenom stvaranju proteinskih strukutra te tako izravno potiču propadanje tijela.

    Ove nam znanstvene spoznaje pružaju uvjerljive razloge zašto je zapravo fizička aktivnost neophodna bolesnicima koji boluju od raka.

  • Kakvu vrstu fizičke aktivnosti odabrati?

    Kada bolesnicima s rakom savjetujemo kakvom se tjelovježbom baviti, polazimo prvenstveno od poznavanja metaboličkih promjena kod kaheksije, kao i dobro poznatih blagotvornih učinaka tjelovježbe. Kao najučinkovitija mjera protiv propadanja mišića vježbe su „bildanja“ mišića. To je zapravo prva vrsta tjelovježbe koja se preporučuje bolesnicima; drugi nazivi za takvu vrstu vježbanja su vježbe snage ili vježbe s otporom. Vježbe izdržljivosti dodatno povećavaju učinkovitost vježbi snage.

    Ukratko, prvenstveno morate voditi brigu o svojim mišićima. Bit će dovoljne osnovne vježbe snage, kao što su dizanje utega i čučnjevi, ali i sklekovi, ako ih možete izvesti, ili druge slične vježbe kojih se možda sjećate iz osnovne škole. Vježbe snage izvodite 2-3 puta tjedno po 20 minuta. Nemojte pritom zaboraviti na vježbe za jačanje mišića trupa, kao što su trbušnjaci.

    Na ovaj način, fizička aktivnost dodatno pomaže bolesnicima da se osjećaju bolje i da lakše svladaju teškoće koje prate liječenje onkološke bolesti. Ako se bavite umjerenom tjelovježbom, neće biti štetnih učinaka.

Prikaži više