Vježbe za hematološke bolesnike

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

Zašto vježbati?

EN_CLL_Physical_Exercises_Article_1a

Tjelovježba, ili točnije – fizički napor – stimulira sve glavne tjelesne sustave, npr. kardiovaskularni, mišićni, imunosni, endokrini, itd. Ako su tjelesni sustavi redovito izloženi stimulaciji, imat će se potrebu prilagoditi, što tijelu dugoročno olakšava svladavanje fizičkih napora. To znači da tjelesni sustavi počinju učinkovitije raditi.

Takve prilagodbe mogu i spriječiti bolest. Hormoni se izlučuju na usklađeniji način, što može utjecati na regulaciju rasta tumorskih stanica. Miokini koje izlučuju mišići kad su aktivni također imaju isti učinak. Tjelovježba povećava i antioksidacijski kapacitet, funkciju imunosnog sustava, stabilnost DNK, itd.

Novija istraživanja pokazuju da redovita tjelovježba ima pozitivne učinke na osobe koje su preboljele rak:

  • Bolja je kvaliteta života
  • Poboljšano je sveukupno funkcioniranje
  • Povezana je sa smanjenom smrtnošću
  • Smanjen je umor povezan s rakom
  • Manja je ovisnost o drugima
  • Povećana je mišićna snaga
  • Poboljšan je imunitet
  • Poboljšan je kardiorespiratorni sustav
  • Smanjen je rizik od kardiovaskularne bolesti
  • Bolji je sastav tijela
  • Smanjen je broj i težina nuspojava
  • Smanjeno je trajanje hospitalizacije.

Sigurnost na prvom mjestu

  • Tjelovježba je sigurna i tijekom i nakon većine načina liječenja raka, što uključuje i intenzivno liječenje poput presađivanja koštane srži.
  • Bolesnici s mnogostrukim ili nekontroliranim istodobno prisutnim drugim bolestima (osobito oni s kardiovaskularnim bolestima) moraju razmotriti kako da, uz savjet liječnika, prilagode svoj program vježbanja.
  • Bolesnici kojima se presađuju krvotvorne matične stanice morali bi izbjegavati prekomjernu tjelovježbu, jer žustro vježbanje može dovesti do neželjene imunosupresije izazvane fizičkim naporom.
  • Nemojte vježbati ako osjećate jaki umor, imate anemiju ili ataksiju.
  • Bolesnici s oslabljenom funkcijom imunosnog sustava trebaju izbjegavati javne teretane i bazene sve dok im se broj bijelih krvnih stanica ne vrati na sigurne razine. Bolesnicima kojima je koštana srž već presađena obično se savjetuje da izbjegavaju posjećivanje takvih prostora godinu dana nakon presađivanja.
  • Bolesnici koji idu na zračenje trebaju izbjegavati izlaganje ozračene kože kloru (npr., u bazenima).
  • Bolesnici sa značajnom perifernom neuropatijom ili ataksijom mogu imati smanjenu sposobnost služenja zahvaćenim udovima zbog slabosti ili gubitka ravnoteže. Tada je bolje koristiti sobni bicikl nego hodati na pokretnoj traci.
  • Bolesnici s multiplim mijelomom trebaju postupati kao da imaju osteoporozu. Moraju izbjegavati kontaktne sportove i vježbe većeg intenziteta.

Početak vježbanja

Izbjegavajte mirovanje; nakon operacije pokušajte se što prije vratiti uobičajenim svakodnevnim aktivnostima. Nastavite s normalnim svakodnevnim aktivnostima i vježbajte što više možete tijekom i nakon nekirurškog liječenja.

Ne zaboravite da je svaka aktivnost koju možete obavljati (ne nužno vježbanje) bolja od mirovanja.

  1. Odaberite vrstu fizičke aktivnosti koja Vam najviše odgovara i koju Vam je najugodnije izvoditi. Možete odabrati razne aktivnosti – hodanje, vježbe istezanja, vožnju biciklom, trčanje, vrtlarenje, plivanje, planinarenje, itd. Preporučujemo da počnete s hodanjem i vježbama snage koje odgovaraju Vašoj razini kondicije (neki primjeri su opisani u daljnjem tekstu).
  2. Fizička aktivnost treba biti dovoljno zahtjevna (ubrzati rad srca i disanje). Bolesnicima se savjetuje da ne odaberu vježbanje koje je prenaporno i nakon kojeg će biti krajnje iscrpljeni.
  3. Tjelovježba treba trajati najmanje 20-30 minuta no možete je podijeliti i na kraće intervale (5-10 minuta), a između se odmarati.
  4. Pokušajte biti aktivni što više dana tjedno. Preporučuje se započeti s vježbama umjerenog intenziteta tri puta tjedno ako ste prethodno bili potpuno neaktivni te postupno povećavati i učestalost i intenzitet vježbanja.

Kakvo vježbanje odabrati i koliko je dovoljno vježbati?

EN_CLL_Physical_Exercises_Article_1b

Tjelovježbu smo podijelili u tri vrste koje su za Vas najkorisnije: aerobni trening, vježbe snage i vježbe istezanja. Opis svake vrste tjelovježbe završavamo raznim primjerima rasporeda vježbanja, što bi Vam moglo pomoći da bolje razumijete kako kombinirati različite vrste vježbanja.

Aerobni trening

U daljnjem tekstu imate shemu petnaest razina sve težeg aerobnog treninga. Nije neophodno početi od 1. razine. Odaberite onu razinu na kojoj trenutno možete dovršiti vježbe. Podsjećamo Vas da fizička aktivnost treba biti dovoljno zahtjevna (ubrzati rad srca i disanja), ali da se bolesnicima savjetuje da ne odaberu tjelovježbu koja je prenaporna i nakon koje bi bili krajnje iscrpljeni.

Preciznije rečeno, brzina rada srca tijekom tjelovježbe treba biti u rasponu od 60% i 75% maksimalne. Ako se odabrali prezahtjevnu razinu vježbanja, spustite se jednu razinu niže, i obrnuto. To ćete smatrati svojom početnom točkom.

 

 

Ovu vrstu tjelovježbe preporučuje se provoditi najmanje tri puta tjedno. Nakon toga pokušajte se svaka 2-3 tjedna prebaciti na prvu sljedeću razinu vježbanja. Nemojte se obeshrabriti ako se ne možete pridržavati te sheme. Nije neobično da bolesnici nekoliko dana ili tjedana vježbaju na nižoj razini zbog utjecaja liječenja. Ne zaboravite da je umjerena aktivnost uvijek bolja od potpune neaktivnosti.

  1. razina: hodanje 4 puta po 5 minuta uz odmor od 2 minute između hodanja
  2. razina: hodanje 2 puta po 10 minuta uz odmor od 2 minute između hodanja
  3. razina: hodanje 3 puta po 10 minuta uz odmor od 2 minute između hodanja
  4. razina: hodanje 2 puta po 15 minuta uz odmor od 2 minute između dva hodanja
  5. razina: neprekidno hodanje 30 minuta
  6. razina: hodanje 2 puta po 20 minuta uz odmor od 2 minute između hodanja
  7. razina: neprekidno hodanje 40-60 minuta
  8. razina: žustro hodanje 3 puta po 5 minuta, a između sporo hodanje 3 puta po 5 minuta
  9. razina: žustro hodanje 4 puta po 5 minuta, a između sporo hodanje 4 puta po 5 minuta
  10. razina: žustro hodanje 4 puta po 6 minuta , a između sporo hodanje 4 puta po 4 minute
  11. razina: lagano trčanje 3 puta po 3 minute , a između sporo hodanje 3 puta po 7 minuta
  12. razina: lagano trčanje 4 puta po 3 minute , a između sporo hodanje 3 puta po 6 minuta
  13. 13 razina: lagano trčanje 3 puta po 5 minuta , a između sporo hodanje 3 puta po 5 minuta
  14. razina: lagano trčanje 4 puta po 5 minuta , a između sporo hodanje 4 puta po 3 minute
  15. 15. razina: neprekidno lagano trčanje 30-40 minuta

    Vježbe za hematološke bolesnike: zagrijavanje

    Kronična limfocitna leukemija (KLL), Multipli mijelom

    Vježbe za hematološke bolesnike: vježbe snage, čučanj

    Kronična limfocitna leukemija (KLL), Multipli mijelom

    Vježbe za hematološke bolesnike: vježbe snage, sklek

    Kronična limfocitna leukemija (KLL), Multipli mijelom

    Vježbe za hematološke bolesnike: vježbe snage, veslanje u stojećem stavu

    Kronična limfocitna leukemija (KLL), Multipli mijelom

    Vježbe za hematološke bolesnike: vježbe snage, most

    Kronična limfocitna leukemija (KLL), Multipli mijelom

    Vježbe za hematološke bolesnike: vježbe snage, stabilizacija trupa

    Kronična limfocitna leukemija (KLL), Multipli mijelom

    Vježbe za hematološke bolesnike: vježbe snage, savijanje u ramenu

    Kronična limfocitna leukemija (KLL), Multipli mijelom

    Vježbe za hematološke bolesnike: istezanje

    Kronična limfocitna leukemija (KLL), Multipli mijelom
  • Literatura

    Kathryn H. Schmitz, Kerry S. Courneya, Charles Matthews, Wendy Demark-Wahnefried, Daniel A. Galva, Bernardine M. Pinto, Melinda L. Irwin idr. (2010). American College of Sports Medicine Roundtable on Exercise Guidelines for Cancer Survivors. MEDICINE & SCIENCE IN SPORTS & EXERCISE: American College of Sports Medicine. DOI: 10.1249/MSS.0b013e3181e0c112.

    Sandra C. Hayes, Rosalind R. Spence, Daniel A. Galvão in Robert U. Newton. (2009). Australian Association for Exercise and Sport Science position stand: Optimising cancer outcomes through exercise. Journal of Science and Medicine in Spor;  2009 (12), 428–434. DOI:10.1016/j.jsams.2009.03.002.

    Yuan Zhou, Jinjie Zhu, Zejuan Gu, Xiangguang Yin. (2016). Efficacy of Exercise Interventions in Patients with Acute Leukemia: A Meta-Analysis. PLOS One; 2016.

    Saskia Persoon, Marie José Kersten, Karen van der Weiden, Laurien M. Buffart, Frans Nollet, Johannes Brug idr. (2013). Effects of exercise in patients treated with stem cell transplantation for a hematologic malignancy: A systematic review and meta-analysis. Cancer Treatment Reviews; 2013 (39), 682-690. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.ctrv.2013.01.001.

    Kerry S. Courneya in Christine M. Friedenreich. (2011).  Physical Activity and Cancer. Springer.

    Moshe Frenkel in Kenneth Sapire. (2017). Complementary and Integrative Medicine in Hematologic Malignancies: Questions and Challenges. Curr Oncol Rep, 2017 (19:79). DOI 10.1007/s11912-017-0635-0.

    Claudio L. Battaglini. (2011). Physical Activity and Hematological Cancer Survivorship. Physical Activity and Cancer, 275 Recent Results in Cancer Research 186, DOI: 10.1007/978-3-642-04231-7_12.

    M Mello, C Tanaka in FL Dulley. (2003). Effects of an exercise program on muscle performance in patients undergoing allogeneic bone marrow transplantation. Bone Marrow Transplantation (2003) 32, 723–728. DOI:10.1038/sj.bmt.1704227.

    KY Wolin, JR Ruiz, H Tuchman in A Lucia. (2010). Exercise in adult and pediatric hematological cancer survivors: an intervention review.  Leukemia, 2010; 24 (1113–1120). DOI:10.1038/leu.2010.54.

    Fernando Dimeo, Stefan Schwartz, Thomas Fietz, Tabata Wanjura, Dieter Böning and Eckhard Thiel. (2003). Effects of endurance training on the physical performance of patients with hematological malignancies during chemotherapy. Support Care Cancer, 2003; 11:623–628. DOI: 10.1007/s00520-003-0512-2.

    Jessica M. Scott, Saro Armenian, Sergio Giralt, Javid Moslehi, Thomas Wang and Lee W. Jones. (2016). Cardiovascular disease following hematopoietic stem cell transplantation: Pathogenesis, detection, and the cardioprotective role of aerobic training. Critical Reviews in Oncology/Hematology 98 (2016) 222–234.

    Chris P. Repka , Brent M. Peterson, Jessica M. Brown, Trent L. Lalonde, Carole M. Schneider and  Reid Hayward. Cancer Type Does Not Affect Exercise-Mediated Improvements in Cardiorespiratory Function and Fatigue. Integrative Cancer Therapies 2014, Vol. 13(6) 473–481. DOI: 10.1177/1534735414547108.

Prikaži više