Važnost raznovrsne i uravnotežene prehrane

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

Tijelu su za ispravno funkcioniranje potrebne razne vrste hranjivih tvari. Neke od njih osiguravaju energiju koja je potrebna stanicama za rast i množenje, neke omogućuju normalne stanične kemijske procese, dok neke imaju zaštitnu ulogu.

CEE_MM_support_01_A

 Zdrava prehrana trebala bi biti što raznovrsnija i uravnoteženija. Prehrana bi trebala uključivati: ugljikohidrate, masti, bjelančevine (proteine), vitamine, minerale, vlakna i vodu. Glavni izvor energije su ugljikohidrati. Masti, osim što osiguravaju energiju u koncentriranom obliku, pomažu u apsorpciji nekih vitamina. Našem je tijelu potrebna određena količina masti, ali bitno je ne pretjerivati s količinom. Bjelančevine su tvari neophodne tijelu. Svaki se dio tijela zapravo sastoji od bjelančevina te je stoga svakodnevni unos bjelančevina bitan za održavanje zdravlja tkiva, oporavak tkiva i zaštitu tkiva od oštećenja. I bjelančevine su izvor energije. Vitamini i minerali važni su za normalno funkcioniranje organizma.

Raznovrsna, uravnotežena prehrana općenito predstavlja osnovu zdravog života. Vrsta i količina hrane koju jedemo utječe na našu razinu energije i raspoloženje. Zdrav način života važan je za zdravlje imunosnog sustava (čije su stanice zadužene za proizvodnju protutijela) i smanjenje rizika od određenih patoloških stanja, primjerice, šećerne bolesti i bolesti srca i krvnih žila. Zdrava i uravnotežena prehrana utoliko je važnija kod osoba koje se moraju nositi s rakom i mogućim oblicima terapije. Uravnotežena i raznovrsna prehrana omogućit će vam da se osjećate bolje, bolje podnosite terapiju, poboljšate učinak liječenja, prebrodite nuspojave, vratite snagu i spriječite rizik od infekcija.

  • Osnovna načela zdrave prehrane

    U nastavku su navedena neka načela zdrave prehrane. Načela se temelje na informacijama iz smjernica Nacionalnog istraživačkog instituta za namirnice i prehranu (INRAN). Donose općenite savjete za ljude koji se žele hraniti zdravo i osjećati se bolje, ali i savjete korisne za oboljele od raka. Imajmo na umu da oboljeli od raka ponekad mogu imati posebne prehrambene potrebe (primjerice, kada izgubite previše tjelesne težine ili kada se pojave određeni problemi vezani uz kemoterapiju). U takvim slučajevima prehranu je potrebno prilagoditi posebnim prehrambenim potrebama. Uvijek se posavjetujte s onkologom.

    Bjelančevine su tvari neophodne tijelu. Svaki se dio tijela zapravo sastoji od bjelančevina te je stoga svakodnevni unos bjelančevina bitan za održavanje zdravlja tkiva, oporavak tkiva i zaštitu tkiva od oštećenja. I bjelančevine su izvor energije. Vitamini i minerali važni su za normalno funkcioniranje organizma. Vlakna pomažu u održavanju zdrave funkcije crijeva. Voda, najvažniji element u našem tijelu, neophodna je za sve procese i reakcije koji se odvijaju u tijelu. Raznovrsna, uravnotežena prehrana općenito predstavlja osnovu zdravog života. Vrsta i količina hrane koju jedemo utječe na našu razinu energije i raspoloženje.

    Zdrav način života važan je za zdravlje imunosnog sustava (čije su stanice zadužene za proizvodnju protutijela) i smanjenje rizika od određenih patoloških stanja, primjerice, šećerne bolesti i bolesti srca i krvnih žila.  Zdrava i uravnotežena prehrana utoliko je važnija kod osoba koje se moraju nositi s rakom i mogućim oblicima terapije. Uravnotežena i raznovrsna prehrana omogućit će vam da se osjećate bolje, bolje podnosite terapiju, poboljšate učinak liječenja, prebrodite nuspojave, vratite snagu i spriječite rizik od infekcija.

  • Kontrolirajte tjelesnu težinu i više vježbajte

    Najprije se moramo pobrinuti da vaša tjelesna težina ostane u granicama normale (možete zatražiti od liječnika da izračuna težinu koja se smatra normalnom za vašu visinu). Naša je tjelesna težina odraz „energetske ravnoteže" između količine kalorija koje unosimo i koje trošimo. Energija se unosi hranom, a tijelo je iskorištava i za vrijeme odmora (kako bi se održala funkcija organa kao što su mozak, pluća, srce itd.) i za vrijeme tjelesne aktivnosti (za pokretanje mišića). Ako je unos energije veći od potrošnje energije, višak se u tijeku nakuplja u obliku masti, što dovodi do prekomjerne tjelesne težine. Ako unosite manje energije nego što je vašem tijelu potrebno, tijelo iskorištava rezerve masti i tako zadovoljava potrebu za energijom.

    Nakupljanje masti, ali i pretjerana mršavost, predstavljaju rizik za zdravlje. Kod nakupljanja masti raste rizik od obolijevanja od određenih bolesti (npr. od šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka itd.), dok potonji slučaj, čak i ako se troše zalihe masti, utječe na mišiće i unutarnje organe te narušava mnoge funkcije i oslabljuje tijelo. Stabilna tjelesna težina u granicama normale omogućuje bolju kvalitetu života. Za postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine važno je voditi tjelesno aktivan život. Nekoliko savjeta: redovito kontrolirajte tjelesnu težinu; u slučaju viška tjelesne težine smanjite unos energije uzimanjem manjih obroka i davanjem prednosti niskokaloričnim i zasitnijim namirnicama (povrće i voće), povećajte iskorištavanje energije češćom tjelesnom aktivnosti; ako imate manjak tjelesne težine, održavajte tjelesnu aktivnost na odgovarajućoj razini i pridržavajte se raznovrsne i uravnotežene prehrane, sve obroke jedite redovito; izbjegavajte neuravnoteženu prehranu ili drastične „uradi sam" pristupe koji mogu negativno utjecati na zdravlje. Ako imate preveliku ili premalu tjelesnu težinu, zatražite savjet liječnika.

  • Jedite više žitarica, mahunarki, povrća i voća

    Te su namirnice važne jer predstavljaju izvor ugljikohidrata, vitamina i minerala; dobri su izvori prehrambenih vlakana, baš kao i većina mahunarki i bjelančevina. U uravnoteženoj prehrani otprilike 60 % kalorija trebalo bi potjecati od ugljikohidrata. Važnost ugljikohidrata počiva na činjenici da se u tijelu lako apsorbiraju i iskorištavaju te na taj način osiguravaju stanicama dovoljnu količinu energije. Prehrambena vlakna sama po sebi nemaju nutritivnu ili energetsku vrijednost, ali su jednako važna u regulaciji različitih funkcija u organizmu, naročito onih u probavnom sustavu. 

    Glavne namirnice bogate vlaknima (Izvor: INRAN):

    • Mahunarke: grah, bob, slanutak, leća, grašak
    • Žitarice i proizvodi od žitarica: tjestenina, keksi, kruh i žitne pahuljice (naročito integralne), pekarski proizvodi, biserni ječam
    • Povrće: artičoke, kelj, cikorija, mrkva, patliđan, repa, gljive, potočarka, komorač
    • Svježe voće: kruške, jabuke, smokve, banane, kivi, maline, opuncije, ribiz
    • Suho voće u ljusci: orasi, lješnjaci, bademi
    • Suho voće: suhe marelice, suhe smokve, suhe jabuke, grožđice, suhe šljive, suho kestenje

    Voće i povrće izvrstan su izvor vitamina. 

    Primjeri:

    • naranče, rajčica i kivi za vitamin C i folate
    • mrkva, marelica, zeleno lisnato povrće za provitamin A
    • mahunarke i žitarice za tiamin, niacin i folate.

    Te su namirnice također važan izvor minerala (zeleno lisnato povrće izvor je kalcija i željeza, krumpir i rajčica izvor su kalija). Neki vitamini, zajedno s drugim tvarima koje se nalaze u voću, povrću i mahunarkama, služe kao zaštita od takozvanih slobodnih radikala. Savjeti:

    • Svakodnevno pojedite nekoliko porcija svježeg voća, povrća i mahunarki; povećajte unos svježeg i suhog voća, ali ograničite dodavanje ulja i masnoća te ih zamijenite začinskim biljem i začinima.
    • Redovito jedite kruh, tjesteninu, rižu i ostale žitarice (po mogućnosti integralne), nemojte dodavati previše masnoće.
  • Ograničite unos masti i birajte one kvalitetne

    Kako biste se dobro osjećali, morate konzumirati određenu količinu masti, koje, osim što vam daju energiju, omogućavaju apsorpciju nekih vitamina. Ipak, nemojte pretjerivati. Prekomjeran unos masti predstavlja rizik za nastanak pretilosti i određenih bolesti, poput bolesti srca i krvnih žila. Osim na količinu masti, važno je obratiti pažnju i na različite vrste masti. Različita kvaliteta masti (koju određuje njihov kemijski sastav) može imati važan učinak na zdravlje.

    Vrste masti

    • Zasićene masti: obično dovode do povećanja razine kolesterola u krvi. U namirnice koje sadržavaju ove vrste masti ubrajaju se mliječni proizvodi (sir, punomasno mlijeko, vrhnje, maslac), masno meso i mesne prerađevine te određene vrste biljnih ulja (palmino ulje i naročito kokosovo ulje).
    • Nezasićene masti: ne podižu razinu kolesterola u krvi (neke vrste nezasićenih masti čuvaju zdravlje organizma). Prvenstveno se nalaze u biljnim uljima (sjemenke i ulje), orasima, lješnjacima, maslinama i ribi.

    Savjeti:

    • Prilikom začinjavanja i kuhanja umjereno upotrebljavajte masti i ulja. Ako je potrebno, rabite posude s neprianjajućim dnom, kuhajte u aluminijskoj foliji, mikrovalnoj pećnici, kuhalu na paru itd.
    • Ograničite unos masti životinjskog podrijetla (maslac, svinjska mast, vrhnje itd.) te radije upotrijebite masti biljnog podrijetla (naročito ekstra djevičansko maslinovo ulje i ulje sjemenki).
    • Pri začinjavanju upotrebljavajte sirovu i termički neobrađenu masnoću i izbjegavajte upotrebu masnoća i ulja koji su već korišteni za kuhanje.
    • Nemojte pretjerivati s prženom hranom.
    • Redovito jedite ribu, i svježu i smrznutu (2 – 3 puta tjedno).
    • Radije odaberite krto meso i uklonite vidljivu masnoću.
    • Ako volite jaja, možete ih tjedno pojesti do četiri, raspoređeno na nekoliko dana.
    • Pijete li puno mlijeka, odlučite se za obrano ili polumasno mlijeko koje također sadržava dovoljne količine kalcija.
    • Što se tiče sireva, birajte one s manje masnoće ili jedite manje porcije.
  • Ograničite unos šećera

    Prekomjerna količina jednostavnih šećera jedan je od krivaca za nastanak zubnog karijesa i pretilosti. Najvažniji izvori šećera zaslađene su namirnice i pića pa je njihov unos stoga potrebno ograničiti. Savjeti:

    • Umjereni unos zaslađenih namirnica i pića tijekom dana. 
    • Pri odabiru deserta radije se odlučite na tradicionalne pekarske proizvode koji sadržavaju manje masnoća i šećera i više škroba (keksi, kolači, bez punjenja itd.).
    • Ograničite količinu slatkih namaza na kruhu ili tostu (džem, med, slatko vrhnje itd.).
    • Ograničite unos proizvoda koji sadržavaju puno šećera, naročito onih koji se lijepe za zube, primjerice, mekih karamela, nugata itd.
  • Svaki dan pijte dovoljno vode

    Otprilike 70 % ljudskog tijela čini voda te je njezino postojanje, u odgovarajućim količinama, od presudne važnosti za život. Voda je ključna za odvijanje svih procesa i reakcija koji se odvijaju u našem tijelu. Iz tog je razloga održavanje „ravnoteže vode" (tj. omjera ulaza i izlaza vode) neophodno za zdravlje. Savjeti:

    • Pijte kada ste žedni i ako možete, kontrolirajte unos vode tako da pijete prije nego što ožednite. Prosječno popijte 1.5 – 2 litre vode dnevno.
    • Pijte često i u malim količinama. Pijte polako, naročito ako je voda hladna.
    • Starije osobe trebale bi tijekom dana često piti, za vrijeme i između obroka, pa čak i kada nisu žedne (osjećaj žeđi smanjuje se s godinama).
    • Pijenjem vode održavajte ravnotežu vode u tijelu. Pića poput soka od naranče, gazirana pića poput cole, voćni sokovi, kava, čaj, osim vode sadržavaju i šećer ili psihoaktivne tvari poput kofeina. Takva biste pića trebali piti umjereno.
    • Pijte za vrijeme i nakon vježbanja, i to poglavito vodu, kako biste nadoknadili gubitak tekućine znojenjem.
    • U određenim patološkim stanjima (poput vrućice i proljeva) koji rezultiraju većim gubitkom vode povećajte unos vode.
  • Smanjivanje unosa soli

    Prekomjerni unos soli može dovesti do povišenog krvnog tlaka, naročito u osoba kod kojih postoji sklonost kao i do drugih poremećaja srca i bubrega. Zato smanjenje unosa soli u mnogih ljudi može imati i preventivan i terapijski učinak. Soli su prirodno prisutne u hrani (voda, voće, povrće, meso itd.), ali sol se dodaje i prilikom kuhanja ili za stolom te se nalazi u mnogim prerađenim proizvodima (kruh, krekeri, keksi itd.). Količina soli prirodno prisutna u hrani zapravo je dostatna za potrebe tijela. Procjenjuje se da u Italiji konzumacija soli uvelike premašuje potrebe tijela (gotovo 10 puta). Savjeti:

    • Postupno smanjujte unos soli i za stolom i u kuhinji (nepce se lako navikava na promjenu)
    • Odaberite sol obogaćenu jodom (jodirana sol) umjesto uobičajene soli
    • Ograničite upotrebu začina bogatih solju (temeljca u obliku kocke, kečapa, soje, senfa itd)
    • Hranu začinite začinskim biljem (češnjak, luk, bosiljak, peršin, ružmarin, kadulja, metvica, origano, mažuran, celer, poriluk, majčina dušica, sjemenke komorača), začinima (papar, paprika, muškatni oraščić, šafran, curry) ili limunovim sokom i octom. Na taj način možete poboljšati okuse uz upotrebu manje količine soli.
  • Smanjite ili izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića

    Alkoholna se pića sastoje pretežno od vode i u manjoj mjeri etilnog alkohola (ili etanola) te manjih količina ostalih tvari koje piće prirodno sadržava ili koje u se njega dodaju (bojila, antioksidansi, vitamini itd.). Dakle, osnovni je sastojak i značajka alkoholnih pića etanol, tvar koja je tijelu strana i nepotrebna, a koja je istovremeno za mnoge osobe toksična. Ljudsko tijelo obično može podnijeti etanol bez očigledne štete, sve dok je njegova količina umjerena. Iako se ne radi o hranjivoj tvari, etanol je izvor značajne količine kalorija i potpomaže nakupljanju masti. K tome, važno je istaknuti mogućnost uzajamnog djelovanja alkohola i lijekova. Osobe koje primaju bilo kakvu vrstu terapije lijekovima moraju zatražiti savjet liječnika vezano uz konzumaciju alkohola. Jednaku pažnju potrebno je obratiti na najčešće lijekove koji se izdaju bez recepta, a na kojima je većinom navedeno da se ne preporučuje istovremena konzumacija alkohola. Savjeti: 

    • Ako želite piti alkoholna pića, pijte ih umjereno za vrijeme jela ili neposredno prije ili poslije jela.
    • Odlučite se za pića koja ne sadržavaju velike količine alkohola (vino i pivo).
    • Ako ste starije životne dobi, smanjite konzumaciju alkohola.
    • Izbjegavajte ili smanjite konzumaciju alkohola ako uzimate lijekove (uključujući lijekove za koje vam nije potreban recept); upitajte liječnika kako postupiti.
  • Kako prilagoditi prehranu kada ste suočeni s uobičajenim tegobama

    U oboljelih od raka mogu se pojaviti neki specifični problemi, primjerice gubitak težine ili osjećaj zamora i umora, vezani uz onkološku bolest. K tome, kemoterapija može dovesti do mnogih poremećaja koji često pogađaju probavni trakt i mijenjaju uobičajene prehrambene navike bolesnika. Oboljelima od raka puno može pomoći što uravnoteženija opskrba energijom. Uz odgovarajući plan prehrane moguće je djelomično ublažiti neke od nuspojava liječenja. U nastavku su navedeni savjeti za borbu protiv uobičajenih problema osoba oboljelih od raka.

  • Savjeti za održavanje zdrave tjelesne težine

    Gubitak tjelesne težine simptom je koji se često javlja kod oboljelih od raka. Može biti posljedica bolesti ili same terapije. Neki bolesnici nemaju apetita ili ih zasiti već samo sjedenje za stolom, dok se drugi žale na mučninu ili im hrana ne prija kao nekada. Onima koji ne jedu dovoljno, a naročito onima koji gube na težini, potrebna je prehrana bogatija kalorijama i bjelančevinama.

  • Praktični savjeti za vraćanje apetita i tjelesne težine

    • Jedite manje obroke i jedite često.
    • Neka hrana bude što privlačnija okusnim pupoljcima (primjerice, stavite malu količinu hrane na tanjur i ukrasite je kriškama limuna ili rajčice ili je pospite peršinom).
    • Neka vam pri ruci uvijek bude nešto za lagani obrok (npr. kikiriki, suho voće ili parmezan, relativno laka i ukusna hrana).
    • Zamijenite male obroke hranjivim slatkim ili slanim napitcima.
    • Jedite polako, dobro žvačite hranu i odmorite nakon svakog obroka.
    • Ako vam smeta miris kuhanja, zamolite nekoga da vam pripremi jelo ili jedite kada se jelo ohladi te ga poslužite na privlačan način.
    • Apetit se mijenja ovisno o raspoloženju. Iskoristite vrijeme u koje je najbolje jesti za hranu koju najviše volite
    • Obogatite hranu izvorom bjelančevina i kalorija tako da, primjerice, u juhu dodate vrhnje, ili u povrće dodate maslac ili parmezan (ako vam tako preporuči liječnik, možete uzimati i hranjive dodatke ili dodatke prehrani).
  • Savjeti za prevladavanje umora

    Još jedan simptom tipičan za rak je takozvani zamor ili osjećaj zamora i iscrpljenosti koji se javlja bez obzira na to što radite, a koji nije moguće odagnati odmorom. Pravilna prehrana može pridonijeti sprječavanju i ublažavanju zamora. Prehrambeni savjeti za povećanje razine energije i borbu protiv zamora:

    • pokušajte iskoristiti svaku priliku kada ste gladni (malo obroci raspoređeni tijekom dana)
    • pijte puno tekućine
    • kušajte nove namirnice ili jedite one koje najviše volite, naročito ako vam se promijenio osjet okusa. Važno je zapamtiti da redovita tjelesna aktivnost, uz pravilnu prehranu, može pridonijeti ublažavanju osjećaja zamora. Dakako, tjelesna aktivnost mora odgovarati općem stanju bolesnika (vrsta terapije, vrijednosti ​​krvnih pretraga) i uvijek biste trebali pitati liječnika specijalista smijete li se ili ne baviti redovitom tjelesnom aktivnosti te kakva bi aktivnost bila najprimjerenija. Pravilna prehrana može pridonijeti sprječavanju i ublažavanju zamora.
  • Savjeti za ublažavanje nekih uobičajenih tegoba

    Uz slab apetit i gubitak težine neke osobe oboljele od raka ponekad se žale i na druge probleme s prehranom, od kojih su neki vezani uz bolest ili su posljedica liječenja.

  • Upala sluznice usne šupljine

    • Pijte puno hranjivih napitaka.
    • Hrana i hladni napitci mogu vam pružiti olakšanje.
    • Izbjegavajte slanu i začinjenu hranu jer od nje možete dobiti žgaravicu te grubu hranu poput tosta ili sirovog povrća jer može ogrepsti sluznicu (koja je već upaljena).
    • Omekšajte hranu nezačinjenim i neslanim umacima.
    • Pijte kroz slamku.
    • Ako imate zubnu protezu, preko noći je namočite u posebnoj otopini i probajte je što manje upotrebljavati tijekom dana kako biste izbjegli dodatnu iritaciju upaljenih desni.
    • O problemu obavijestite liječnika koji će vam možda prepisati odgovarajuća rješenja.
  • Mučnina

    • Ako vam kuhanje izaziva osjećaj mučnine, trebali biste nekoga zamoliti da preuzme pripremu jela ili konzumirati hladnu ili zamrznutu hranu koju je potrebno samo podgrijati (pobrinite se da hranu pravilno odmrznete i termički obradite).
    • Izbjegavajte hranu bogatu uljem i masnoćama kao i prženu hranu.
    • Pokušajte pojesti nešto suho prije nego što uopće ustanete iz kreveta, primjerice, tost ili krekere.
    • Kada vam je mučno, u početku jedite samo laganu i suhu hranu, a potom uvedite male porcije omiljenih jela te se postupno prebacite na hranjiviju prehranu.
    • Popularni lijek za mučninu jest polagano pijenje gazirane vode. Polagano kroz slamku popijte čašu mineralne vode, tonika, gaziranog soka ili limunade.
    • Posavjetujte se s liječnikom koji vam može prepisati lijek protiv mučnine.
  • Zatvor

    • Povećajte količinu vlakana u prehrani. Posije su naročito učinkovite (možete ih, primjerice, dodati žitaricama i juhama). U ostale izvore vlakana ubrajaju se: cjelovite žitarice ili granola koji se jedu za doručak, integralni proizvodi (kruh, brašno, riža i tjestenina), svježe voće i povrće.
    • Odaberite prirodne lijekove kao što su sirup od smokve, suhe šljive ili sok od suhih šljiva.
    • Pijte puno tekućine.
    • I vrući napitci mogu biti od pomoći.
    • Zapamtite da umjerena tjelesna aktivnost (npr. hodanje) može pridonijeti održavanju normalne funkcije crijeva.
    • Posavjetujte se s liječnikom, naročito ako je zatvor dugotrajan.
  • Proljev

    Čuvajte se uzajamnog djelovanja namirnica i terapija

    Neke naočigled bezopasne namirnice mogu ometati određene vrste terapije.

    Jedan takav primjer je grejpfrut i njegov sok koji mogu umanjiti učinkovitost nekih lijekova. Po ovom pitanju vrlo je važno pridržavati se uputa liječnika. Isti učinak mogu imati i neki biljni lijekovi, stoga se prije njihova uzimanja valja posavjetovati s liječnikom. Neki dodaci prehrani (npr. riblje ulje, vitamin E ili lanene sjemenke) mogu čak povećati rizik od nuspojava ako ih se uzima istovremeno s nekim vrstama terapije. Porazgovarajte s liječnikom o uzimanju bilo kakve vrste dodatka prehrani. I na kraju, posebnu pažnju potrebno je obratiti na konzumaciju alkohola, koju je za vrijeme terapije potrebno smanjiti ili izbjegavati, sukladno preporuci liječnika.

    Higijena i sigurnost hrane

    Osobe oboljele od raka, a naročito one s multiplim mijelomom (MM), imaju veći rizik od infekcije nego zdrave osobe. Posebno je potrebno imati na umu da se rizik znatno povećava za vrijeme primanja određenih terapija. Kemoterapijski lijekovi u kombinaciji s imunoterapijskim lijekovima, koji se još uvijek rutinski upotrebljavaju za liječenje bolesnika s MM-om, mogu dovesti do potiskivanja imunosnog odgovora i učiniti bolesnika podložnijim infekcijama.

    Hrana može biti izvor infekcije

    Mjere opreza pomažu u osiguravanju higijenskih i sigurnosnih uvjeta u kuhinji, smanjujući rizik od kontaminacije mikrobima i obolijevanja od bolesti uzrokovanih hranom. Naročito je važno upamtiti sljedeće:

    • perite ruke prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane
    • održavajte kuhinju čistom (radne površine, sudoper itd.) kao i pribor i posuđe
    • odvojeno pripremajte i čuvajte sirovu i kuhanu hranu
    • perite voće i povrće
    • dobro termički obradite hranu (naročito jaja, meso i ribu)
    • čuvajte hranu na odgovarajući način (u smočnici, hladnjaku i zamrzivaču)
    • ostatke kuhane hrane što prije spremite u hladnjak.

    Uvijek provjeravajte datume isteka i izgled namirnica (ako namirnica ne izgleda dobro ili ima jak miris, bacite je u smeće bez isprobavanja).
    U određenim slučajevima, prilikom primanja određene vrste kemoterapije i naročito imunosupresiva, možda će biti potrebno izbaciti određene namirnice iz prehrane kako bi se spriječile infekcije. Uvijek je uputno popričati s liječnikom o prehrambenim navikama pa tako i kada u prehranu trebate uvesti ili iz nje izbaciti određene vrste namirnica. To mogu biti:

    • sirova ili nedovoljno kuhana jaja
    • morski plodovi
    • sve vrste pašteta
    • meki sirevi
    • hrana koja se naručuje dostavom
    • unaprijed pripremljeni sendviči
    • hladni mesni naresci
    • dimljena riba.
Prikaži više