Česta pitanja bolesnika

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS
CE_PC_FAQ

Na ovoj stranici možete naći najčešća pitanja o raku prostate. Na njih odgovara profesor Kliment iz Klinike za urologiju; Medicinskog fakulteta Jessenius; Sveučilište Comenius; Sveučilišna bolnica u Martinu, a objavljeni su u knjižici  Poremećaji prostate: karcinom prostate; benigna hiperplazija prostate; prostatitis.

  • Urolog mi je postavio dijagnozu raka prostate. Pretpostavljam da odluku o liječenju treba donijeti iskusan specijalist. Što trebam učiniti?

    Rak prostate ozbiljna je bolest, a donošenje odluke o njegovu liječenju sa sobom nosi veliku odgovornost.

    Ovisno o proširenosti bolesti i karakteristikama primarnog tumora prostate, dostupni su različiti oblici liječenja. Obzirom na preklapanja indikacija za različite oblike liječenja, potrebu za različitom brzinom započinjanja terapije, stalno unaprjeđivanje dostupnih načina liječenja, danas se preporuča donositi odluke o liječenju, kao i eventualne kasnije odluke o promjeni tijeka liječenja raka prostate multidisciplinarno.

  • Prošao sam transuretralnu resekciju prostate, zbog raka prostate. Može li ovaj kirurški postupak ubrzati tijek bolesti raka prostate?

    Transuretralna resekcija prostate u bolesnika s rakom prostate radi se kako bi se poboljšao poremećaj pražnjenja i omogućilo potpuno pražnjenje mokraćnog mjehura. Postupak se radi pod spinalnom ili epiduralnom anestezijom, a može se i ponoviti. Dosad nije bilo dokaza većeg rizika za moguću diseminaciju (širenje) zloćudnih stanica tijekom ovog postupka s kasnijim razvojem udaljenih metastaza. Općenito govoreći, transuretralna resekcija prostate ne utječe na daljnji tijek raka prostate.

  • Imam uznapredovali rak prostate. Ponuđeno mi je hormonsko liječenje: orhidektomija* ili primjena injekcija analoga LHRH**. Koji je od ova dva oblika liječenja bolji?

    Obje su opcije liječenja jednake; nema razlike u njihovoj učinkovitosti. Obje mogućnosti smanjuju koncentraciju muškog hormona testosterona u krvi na istu potrebnu razinu. Orhidektomija je jednostavan kirurški postupak koji predstavlja jednokratno i trajno liječenje. Primjenu injekcije analoga LHRH potrebno je redovito ponavljati. Odabir određene vrste liječenja ovisi o preferenciji bolesnika, pri čemu se u obzir uzima preporuka liječnika.

    * Orhidektomija – kirurški postupak odstranjivanja testisa; to je kirurški oblik kastracije.

    **LHRH – hormon koji oslobađa luteinizacijski hormon; vrsta hormonske terapije za rak prostate.

  • Imam ozbiljne mentalne poteškoće otkad mi je dijagnosticiran rak prostate. Bojim se i očekujem najgore. Postoji li kakva pomoć za mene?

    Informacije o dijagnozi raka prostate u prvim su trenucima svim bolesnicima šokantne i ostavljaju trag na njihovo mentalno stanje. Prevladavaju osjećaji straha, zabrinutosti oko budućnosti, depresija kao i težnja procjeni zdravstvenog stanja na najpesimističniji način. Najvažnije je u ovom razdoblju otkloniti uobičajene iracionalne misli i umjesto toga se posavjetovati s liječnikom i dobiti točne informacije o bolesti. Unatoč razlikama među pojedincima, rak prostate je tumor koji sporo raste i na čiju se progresiju može utjecati. Ako se dijagnoza postavi rano, moguće je izlječenje, kao i normalan nastavak života. O svim aspektima ove bolesti i svim vašim pitanjima i problemima potrebno je razgovarati s liječnikom. Kada razumijete svoju bolest, možete smanjiti mentalnu napetost i ponovno postići mentalnu ravnotežu.

  • Već dulje vremena liječim se hormonskom terapijom zbog raka prostate. Jako neugodna nuspojava tog liječenja su navale vrućine. Kako ih se može eliminirati ili barem smanjiti njihovu ozbiljnost?

    Navale vrućine predstavljaju neugodnu nuspojavu hormonskog liječenja u većine bolesnika. Mogu biti manjeg stupnja i uzrokovati tek blažu nelagodu, ali mogu biti i vrlo intenzivne, s jakim znojenjem zbog kojeg se morate presvlačiti. Postoje neki lijekovi koji mogu smanjiti intenzitet i učestalost navale vrućine. Također je dobro prilagoditi način prehrane, smanjiti konzumaciju začinjene hrane, isključiti pušenje, smanjiti konzumaciju kave i napitaka s kofeinom. Jednako tako preporučuje se izbjegavati situacije koje mogu izazvati navale vrućine.

  • Liječen sam brahiterapijom zbog raka prostate. Utječe li zračenje primijenjeno u ovom postupku na spermu?

    Proizvodnja sperme nastavlja se nakon implantacije radioaktivnih zrnaca u žlijezde prostate te postoji mogućnost onesposobljenja stanica sperme i do 18 mjeseci nakon brahiterapije. Količina sperme izrazito se smanjuje nakon brahiterapije, a vjerojatnost da će bolesnik zadržati sposobnost oplodnje je niska. Ako se radi o mlađem bolesniku koji u budućnosti želi imati djecu, postoji mogućnost pohaniti spermu u banci sperme.

  • Već dulje vrijeme liječim se od raka prostate. Ponuđeno mi je da sudjelujem u kliničkom ispitivanju. Bih li trebao sudjelovati u njemu?

    Klinička ispitivanja uspoređuju standardna liječenja s novim terapijskim mogućnostima. U slučaju pozitivnih rezultata ispitivanja s dokazanom boljom djelotvornošću novog liječenja, takvo liječenje obično postaje standardna opcija umjesto prethodne. Klinička ispitivanja nužna su da bi se postigao napredak u liječenju raka prostate. Na ovaj način može vam se pružiti prilika da se liječite potencijalno učinkovitijim terapijom. Tijekom kliničkog ispitivanja pomno će se nadzirati tijek vaše zloćudne bolesti.

  • Imam 60 godina i primijetio sam krv u mokraći. To je trajalo samo jedan dan, a otad mi je mokraća bistra. Nemam nikakvih poteškoća. Je li potreban urološki pregled?

    Krv u mokraći tijekom mokrenja važan je simptom. Može se javiti kod bolesti prostate, ali može također biti simptom raka mjehura ili bubrega. U takvim je slučajevima bitan urološki pregled. Ako se ne napravi pregled, moguća je kasnija dijagnoza ozbiljne bolesti.

  • U prošlosti sam prebolio prostatitis. Imam li veći rizik od raka prostate?

    Zasad nema izričitih dokaza da upala prostate nosi veći rizik za razvoj raka prostate.

  • Bio sam na operaciji prostate zbog benigne hiperplazije. Treba li me zabrinjavati rak prostate?

    Kirurški postupak kod benigne hiperplazije prostate, transuretralna resekcija ili otvorena prostatektomija, temelji se na ablaciji uvećanog dijela prostate koji se nalazi u središtu žlijezde. Rak prostate se u 70% slučajeva razvija u perifernom dijelu prostate, koji ostaje očuvan nakon operacije zbog benigne hiperplazije. Dakle, operacija zbog benigne hiperplazije ne štiti bolesnika od razvoja raka prostate u  budućnosti.

  • Može li se rak prostate dijagnosticirati ultrazvučnim pregledom?

    Nije moguće dijagnosticirati rak prostate ultrazvučnim pregledom. Ultrazvučni pregled posebno pomaže kod biopsije prostate jer se za uzorkovanje ciljaju različiti dijelovi prostate. U ranim fazama bolesti pogotovo nije moguće  ultrazvukom detektirati zloćudni fokus. Slično tome, druge tehnike snimanja poput magnetske rezonance ili računalne tomografije nisu pouzdane za definitivnu dijagnozu raka prostate. Biopsija prostate uvijek je ključna za potvrdu dijagnoze raka prostate.

  • Imam 67 godina i imam samo blage probleme s pražnjenjem mjehura, ali patim od boli u leđima, zdjelici i kostima prsišta. Je li mi potreban urološki pregled?

    Da, u vašem je slučaju jako važan urološki pregled iako nemate tegoba tijekom mokrenja. Rak prostate u nekih se bolesnika razvija tijekom dugog vremenskog razdoblja bez ikakvih znakova i simptoma; može se manifestirati kao bol u kostima bez ikakvih urinarnih smetnji. Brza i prikladna dijagnoza bolesti također omogućuje brz početak učinkovitog liječenja.

  • Dijagnosticiran mi je rak prostate. Koliko je ozbiljna moja bolest i koja je moja prognoza?

    Ovo je vrlo važno pitanje za svakog bolesnika. Težina bolesti i s njome blisko povezana prognoza ovise o više faktora, koji pomažu u predviđanju budućeg razvoja raka prostate. Ovi faktori pobliže uključuju: pojavu stanica raka (razina diferencijacije); stadij tumora; opći zdravstveni status s povezanom sposobnošću ljudskog tijela da se obrani od zloćudne bolesti; dob; djelotvornost liječenja.

    Općenito govoreći, možemo zaključiti da bolesnici s rakom prostate ograničenim na prostatnu žlijezdu (stadij T1-T2), dobro diferenciranim stanicama raka (1.-2. stupanj ili Gleason 2-7) imaju vrlo dobru prognozu te većina njih neće umrijeti od raka prostate. Bolesnici s višim stadijem bolesti sa stanicama raka koje se šire izvan kapsule prostate (stadij T3-T4), slabo diferenciranim stanicama raka (3. stupanj ili Gleason 8-10) imaju nepovoljniju prognozu te postoji znatan rizik za progresiju bolesti u sljedećih 10 godina unatoč liječenju. Bolesnici s metastatskom bolešću u kostima i limfnim čvorovima imaju najnepovoljniju prognozu. Međutim, još postoje razlike među njima, npr. bolesnici s malim brojem metastaza imaju bolju prognozu nego bolesnici s većim brojem metastaza.

    Također je potrebno naglasiti da nije moguće točno predvidjeti prognozu bolesti za pojedinačnog bolesnika. Mnogi faktori koji utječu na zloćudne bolesti još uvijek su nepoznati, a svaki bolesnik ima različit odgovor organizma na rak.

  • Imam 51 godinu i u novinama sam čitao o raku prostate. Nemam problema s mokrenjem, ali zabrinut sam zbog raka. Mogu li zatražiti preventivni urološki pregled?

    Za muškarce u dobi između 50-75 godina preporučuje se preventivni urološki pregled radi ranog  otkrivanja raka prostate. Povoljna prognoza za bolesnika s rakom prostate ovisi o dijagnosticiranju bolesti u ranim stadijima, dok je rak izlječiv. Budući da početni stadiji zloćudnog oboljenja prostate u pravilu prolaze bez ikakvih znakova i simptoma, iznimno je važan preventivni pregled. Pravovremena dijagnoza raka prostate u novije je vrijeme  jedina šansa za izlječenje bolesnika. U zemljama s opširnim preventivnim programima otkrivanje ranih stadija raka prostate je poraslo, a mortalitet zbog raka prostate se smanjio.

Preuzeto iz:  Kliment J. Ochorenia prostaty: Karcinóm prostaty; Benígna hyperplázia prostaty; Zápaly prostaty. 3. vyd. Turany: Európa UOMO Slovensko, 2018. 96 s. ISBN 978-80-973086-4-3.

Prikaži više