Dijagnoza

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

Što prije kažete svoje simptome liječniku, to su bolji vaši izgledi da ponovno postignete svoju prvotnu razinu funkcionalnosti i u društvenom životu i na poslu.

Zbog toga je važno što prije dobiti dijagnozu. 10, 14, 15 Ako se bolest ne liječi brzo i učinkovito, vaše bi se stanje moglo brzo pogoršati, pa čak i zahtijevati hospitalizaciju. 16 Bez liječenja, simptomi također mogu negativno utjecati na dobrobit vas samih, kao i vaše obitelji i dragih osoba. 3, 17

Ako imate bilo koji od simptoma ili mislite da vaš lijek više ne djeluje, obratite se svom liječniku.

Kako će vaš liječnik odrediti u čemu je problem?

CEE_SCHIZO_disease_02_A

Vaš liječnik razgovarat će s vama kako bi saznao što je više moguće o vašim simptomima i svemu što ste iskusili. Liječnik će vas pitati o sljedećem:

  • osobnoj anamnezi i povijesti bolesti;
  • vašim simptomima;
  • koliko dugo su trajali vaši simptomi;
  • jesu li se i kako simptomi mijenjali tijekom vremena;
  • jesu li postojali kakvi okidači za vaše stanje.

Liječnik će razgovarati s vašom obitelji ili bliskim osobama kako bi bolje razumio pozadinu i povijest vašeg stanja. Mogu biti potrebne i druge pretrage, poput krvnih pretraga, rendgena ili CT snimki mozga. Ove pretrage provode se da bi se dobila predodžba o vašem općem zdravstvenom stanju i da bi se odredilo postoji li fizikalni uzrok vaših simptoma. Liječnik će vas možda uputiti na fiziološke testove kako bi saznao više o vašoj osobnosti i moždanim funkcijama.

Važno je znati kako simptomi utječu na vaš svakodnevni život, stoga će vas liječnik ili njegovo osoblje pitati o vašoj društvenoj situaciji, poslu, aktivnostima i odnosima s obitelji i prijateljima.

  • Literatura

    1. APA Clinical Guidelines. American Psychiatric Association. Practice guidelines for the treatment of patients with schizophrenia. 2004
    2. Falkai P et al. World J Biol Psychiatry 2005; 6: 132-191.
    3. Kendler KS et al. Arch Gen Psychiatry 1996; 53: 1022-1031.
    4. World Health Organization. The World Health Report: 2001: Mental health: new understanding, new hope.
    5. American Psychiatric Association. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. 4th Edition Text Revision (DSM-IV-TR). Arlington: American Psychiatric Publishing Inc. 2000.
    6. Lieberman JA et al. J Clin Psychiatry 1996; 57(suppl 9): 5-9.
    7. Breier A et al. Am J Psychiatry 1994; 151: 20-26.
    8. Robinson DG et al. Am J Psychiatry 1999; 156: 544-549.
    9. National Institute for Clinical Excellence. National Clinical Practice Guidelines Number 82.
    10. Howard R et al. Am J Psychiatry 2000; 157: 172-178.
    11. Angermeyer MC et al. Schizophr Bull 1990; 16: 293-307.
    12. Murray RM and Fearon P. J Psychiatr Res 1999; 33: 497-499.
    13. Lang UE et al. Cell Physiol Biochem 2007; 20: 687-702.
    14. Harrigan SM et al. Psychol Med 2003; 33: 97-110.
    15. Bottlender R et al. Schizophr Res 2003; 62: 37-44.
    16. Lynn Starr h. et al: Comparison of long-acting and oral antipsychotic treatment effects in patients with schizophrenia, comorbid substance abuse, and a history of recent incarceration: An exploratory analysis of the PRIDE study; Schizophr Res. 2018 Apr;194:39-46. doi: 10.1016/j.schres.2017.05.005. Epub 2017 Jun 7
    17. Awad AG et al. Pharmacoeconomics 2008; 26: 149-162.
    18. Keith SJ et al. Psychiatr Serv 2004; 55: 997-1005.
    19. Lieberman JA et al. Pharmacol Rev 2008; 60: 358-403.
    20. Tandon R et al. Psychoneuroendocrinology 2003; 28(suppl 1): 9-26.
    21. Wyatt RJ. Schizophr Bull 1991; 17: 325–351
    22. Robinson DG et al. Arch Gen Psychiatry 1999; 56: 241-247.
    23. Weiden PJ et al. Psychiatr Serv 2004; 55: 886-891.
    24. Koen L et al. Psychosomatics 2007; 48: 128-134.
    25. Novick D et al. Psychiatry Res 2010; 176: 109-113.
    26. Kozma CM et al. Changes in schizophrenia-related hospitalization and ER use among patients receiving paliperidone palmitate. Current Medical Research and Opinion. 2011.27;1603-1611
Prikaži više