Simptomi shizofrenije

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

Simptomi shizofrenije mogu se podijeliti u pet skupina (dimenzija), pri čemu bolesnik može pokazivati samo jedan ili dva, ali i nekoliko od simptoma navedenih u nastavku. Isto tako osoba kojoj je dijagnosticirana shizofrenija može dulje vrijeme biti bez ikakvih simptoma shizofrenije.

Upamtite!

Važno je upamtiti da bolesna osoba uglavnom pokazuje samo mali broj prethodno navedenih simptoma te da težina tih simptoma ovisi o fazi bolesti. Tijekom pogoršanja simptomi se pojačavaju, dok se u razdoblju povlačenja smanjuju ili potpuno nestaju.

Pozitivni simptomi

Pojam "pozitivni simptomi" ne označava njihov pozitivan učinak na funkcioniranje osobe. Odnosi se na činjenicu da postoje mentalne pojave koje izostaju kod mentalno zdravih osoba, odnosno simptomi koji kao da su dodani na normalno mentalno funkcioniranje osobe. Uzrok  pozitivnih simptoma je narušena biokemijska ravnoteža - hiperaktivnost dopamina (jedan od neuroprijenosnika) u određenim područjima mozga. Pozitivni simptomi uključuju halucinacije i sumanutosti.

Sumanutosti, abnormalne misli, sumnja.

Neke prosudbe shizofrenih osoba neobične su, pogrešne, značajno odstupaju od stvarnosti, vjerovanja njihove obitelji i prijatelja, kao i od njihovih prijašnjih uvjerenja. Primjerice mogu vjerovati da druge osobe znaju što misle, da ih netko prati, kuje zavjeru protiv njih ili kontrolira njihove misli i ponašanje.

Govoreći kolokvijalnim jezikom, može se reći da imaju osjećaj da su "prozirni" ili "stjerani u kut". Ponekad su njihove prosudbe toliko blizu stvarnosti da im njihove obitelji i prijatelji mogu povjerovati i pomisliti da su njihovi učitelji ili kolege na poslu zli prema njima ili ih uznemiruju.

Osobito u početku pojave shizofrenije, same shizofrene osobe i njihove obitelji mogu vjerovati da je uzrok takvih čudnih prosudbi "otrov" ili "droga" dodana u njihovu hranu ili piće. Shizofrene osobe mogu krivo protumačiti stvarne podražaje, što kod njih obično izaziva strah te tako primjerice mogu čuti nečije korake u ritmu sata koji zaista kuca.

HR_SCHIZO_disease_02_B

Dobro je znati...

Sumanutosti su krive prosudbe o vanjskoj stvarnosti, temeljene na pogrešnim zaključcima, koje se održavaju unatoč jasnim dokazima koji ih opovrgavaju. Definicija sumanutosti nije zadovoljena uvjerenjima, koja su dio naše kulturalne ili vjerske tradicije.

Halucinacije.

Shizofrene osobe mogu ponekad čuti glasove osoba koje u tom trenutku ne mogu čuti jer te osobe nisu u blizini. Ti nestvarni glasovi obično kažu nešto negativno o shizofrenoj osobi, narede ili zabrane nešto.

Bolesnik sa shizofrenijom često podlegne tim glasovima i ispuni njihove naredbe ili se pokuša obraniti od njih, primjerice slušanjem glasne glazbe na mp3 uređaju ili tako da začepe uši. Shizofrene osobe rijetko vide nešto što u tom trenutku nije u njihovom vidokrugu (njihove su halucinacije rijetko vizualne).

Tijekom razvoja shizofrenije osim čestih zvučnih i rijetkih vizualnih halucinacija mogu se pojaviti i druge halucinacije, kao što su halucinacije mirisa (osjet neobičnih mirisa), okusa (uvjerenost da je hrana drugačijeg okusa i odbijanje jedenja) ili dodira (npr. osjećaj da pritisak na leđa vrši anđeo smrti).

"Glasovi" ponekad potiču bolesnika da prestane upotrebljavati lijekove. Bolesnik sluša "naredbe" koje čuje i odustaje od lijekova bez savjetovanja s liječnikom, što može dovesti do pogoršanja i potrebe za ponovnom hospitalizacijom.

Dobro je znati...

Halucinacije su percepcije predmeta koji ne postoje, ali ih je mozak stvorio kao stvarne. Halucinacije mogu uključivati bilo kakve osjetne modalitete (npr. zvuk, vid, miris, okus i dodir), ali najčešće su zvučne halucinacije. Halucinacije su obično praćene koherentnim sumanutostima. Ponekad glasovi pacijentu narede da napravi nešto što bi moglo ozlijediti njega/nju ili druge osobe.

Negativni simptomi

Negativni simptomi nastaju kao rezultat poremećaja u biokemijskoj ravnoteži, odnosno nedostatka aktivnosti dopamina u određenim područjima mozga. Negativni simptomi uključuju otupljivanje emocija, smanjenje motivacije, emocionalnu ravnodušnost i lakonski način izražavanja.

Upamtite!

Pojam "negativni simptomi" ne označava njihov negativan učinak na funkcioniranje osobe. Odnosi se na činjenicu da su to mentalne pojave koje su nekako "izostavljene" iz mentalnog funkcioniranja zdravih osoba, "nešto što u tom trenutku nedostaje u mozgu".

Otupljivanje emocija.

Tijekom razvoja shizofrenije osobe mogu imati probleme s doživljavanjem i izražavanjem svojih osjećaja ili neposrednim razumijevanjem osjećaja drugih osoba. Neke shizofrene osobe imaju problema s povjeravanjem svojih doživljaja drugim osobama, osobito onih stvarnih, čak i ako su otvoreno emocionalno uključeni u doživljavanje bolesti. Ako se takvi simptomi pojačaju, osoba se može povući u sebe i postati izolirana od drugih ljudi.

Smanjenje motivacije za djelovanjem ili smanjena vitalna energija.

Osobe sa simptomima shizofrenije često imaju poteškoće s pokretanjem ili završavanjem nekih aktivnosti. U ekstremnim, rijetkim slučajevima mogu imati problema sa svakodnevnim aktivnostima, kao što su odijevanje, pranje ili kuhanje. Smanjena motivacija koči postupak liječenja - pacijent ne osjeća potrebu za sustavnim liječenjem i prestaje s uzimanjem lijekova, što može dovesti do potrebe za hospitalizacijom.

Emocionalna apatija.

Shizofrene osobe mogu izgubiti volju za aktivnostima koje su im prije bile zadovoljstvo. Također se mogu osjećati beskorisno ili nepotrebno. Takvi osjećaji mogu dovesti do suicidnih misli ili čak pokušaja samoubojstva.

Lakonsko izražavanje.

U nekih osoba shizofrenija uzrokuje izbjegavanje govora: osoba smanjuje količinu spontanih izjava, one postaju kratke, vrlo specifične, gube opisnu dimenziju.

Afektivni simptomi

Shizofrene osobe doživljavaju različite poremećaje raspoloženja, a najčešće razdoblja depresije, osobito u početku bolesti. Simptomi depresije ne razlikuju se znatno od simptoma depresije u drugim mentalnim poremećajima, tako da se pacijenti osjećaju potišteno, stalno umorno, imaju nisko samopoštovanje, smatraju se lošijima od drugih, a mogu čak i pokušati izvršiti samoubojstvo.

Kognitivni simptomi (kognitivni nedostatci)

Mnoge shizofrene osobe imaju probleme u kognitivnom području (kognitivni nedostatci). Kognitivne smetnje obuhvaćaju probleme s koncentracijom i pamćenjem, tj. poremećaj pozornosti, usporavanje procesa razmišljanja, pamćenja, poremećaje u socijalnoj percepciji i anasognoziju (manjak svijesti o bolesti i poricanje bolesti).

Njihovi su uzroci složeni. U početnoj fazi simptomi su rezultat poremećene biokemijske ravnoteže u mozgu, ali u kasnijim, uznapredovalim fazama - u osoba koje su doživjele mnogo psihotičnih epizoda - kognitivni nedostatci mogu biti i posljedica progresivnog oštećenja živčanih stanica (neurona).

To ne znači da im se smanjio kvocijent inteligencije ili da su promjene koje su se pojavile toliko napredovale da osobe nisu u mogućnosti nastaviti svoje obrazovanje. Najčešći kognitivni nedostatci uključuju poremećaje koncentracije, pamćenja ili radnog pamćenja.

Poremećaji koncentracije

Takva osoba nije sposobna koncentrirati se na jednu temu i može, primjerice, provesti sate na jednoj stranici knjige (jedna od metoda dijagnosticiranja takvih smetnji je, među ostalima, Stroopov test). Poremećena koncentracija ometa usvajanje novog znanja, učenje i može postati jedan od uzroka neuspjeha u školi.

Pacijent s problemima koncentracije će prilikom posjeta liječniku imati poteškoće s opisom svojih problema, kao i sa shvaćanjem onoga što liječnik govori. Takav pacijent možda neće razumjeti i zapamtiti kako uzeti lijek te kada napusti liječnikovu ordinaciju možda neće znati niti što napraviti s receptom. Krivo uzimanje lijekova ili prekid farmakoterapije može narušiti stanje i dovesti do hospitalizacije.

Poremećaji pamćenja

Takve osobe gube stvari, zaboravljaju nedavno ugovorene dogovore, ne mogu se prisjetiti često korištenih riječi (jedna od metoda ispitivanja te funkcije je primjerice test verbalne fluentnosti). Pacijent koji zaboravlja na lijekove osobito je izložen riziku od povratka psihoze. Već i prekid uzimanja lijekova od 10 dana udvostručuje rizik od hospitalizacije.

Poremećaji radnog pamćenja

Poremećaji radnog pamćenja osobito su karakteristični za shizofreniju; radno pamćenje potrebno je za planiranje i izvršavanje čak i jednostavnih dnevnih aktivnosti. Takve osobe imaju poteškoće s rješavanjem zadataka koji zahtijevaju planiranje, predviđanje ili uporabu praktičnog znanja (jedna od metoda ispitivanja ove funkcije jest primjerice Wisconsin test razvrstavanja karata).

Ovisno o intenzitetu poremećaja, bolesnik može imati problema sa složenim zadacima, što pak može otežavati postizanje poslovnih ciljeva. U slučaju velikog intenziteta poremećaja radnog pamćenja bolesnik može imati poteškoće s organizacijom dnevnih aktivnosti, plaćanjem računa, organizacijom dnevnog rasporeda. U ekstremnim slučajevima čak i "svakodnevne rutine" mogu postati ugrožene, što može dovesti do zanemarivanja higijene i pothranjenosti.

Teški poremećaji radnog pamćenja i izvršnih funkcija onemogućavaju pacijentu samostalno upravljanje postupkom liječenja. Bolesnici s takvim problemima pokazuju poteškoće u suradljivosti s liječnikovim preporukama, nisu u stanju isplanirati liječenje i brzo prestaju uzimati lijekove, osobito kada ih je potrebno uzimati nekoliko puta dnevno. U takvoj situaciji potrebna je podrška njegovatelja i pojednostavljenje režima liječenja, primjerice zamjenom dnevnih doza dugodjelujućim lijekovima, koji se primjenjuju injekcijama s produljenim otpuštanjem jednom do dva puta mjesečno.

 

Upamtite!

Navedeni testovi za procjenu kognitivnih funkcija ne upotrebljavaju se za dijagnozu, ali vrlo su korisni u praćenju promjena u bolesnikovim kognitivnim sposobnostima; antipsihotični lijekovi druge generacije obično popravljaju mentalno funkcioniranje bolesnika i pozitivno utječu na kognitivne funkcije.

Simptomi mentalne neorganiziranosti

Najčešći simptomi mentalne neorganiziranosti uključuju formalni poremećaj mišljenja i neorganiziranost ponašanja.

Formalni poremećaj mišljenja.

Osobe sa simptomima shizofrenije mogu imati poteškoće s jasnim razmišljanjem, razumijevanjem što im drugi govore ili njihove izjave mogu drugim ljudima postati teško razumljive.  To može povremeno ometati sposobnost učenja ili rješavanja problema.

Neorganiziranost ponašanja

Tijekom shizofrenije osobe se mogu čudno ponašati, kao što su bizarne geste, uzrujanost ili usporenost kretanja (bradikinezija).

Prikaži više