Simptomi

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

Rizik od razvoja shizofrenije postoji i u muškaraca i u žena. U muškaraca se simptomi obično javljaju u mlađoj dobi nego u žena. 11

Simptomi shizofrenije variraju ovisno o pojedincu, a obično se kategoriziraju na sljedeći način: 5

Pozitivni simptomi

Simptomi koji nisu prisutni u zdravih osoba, koji su se razvili kao „višak“ uslijed bolesti.

  • Halucinacije: osjećanje stvari koje u stvarnosti nisu prisutne. Halucinacije su moguće s bilo kojim od pet osjetila: vida, sluha, mirisa, okusa i opipa. Ipak, najčešće su slušne halucinacije.
  • Deluzije: duboka iracionalna i netočna uvjerenja koja nastaju zbog toga što bolesnik ne može razlikovati stvarno od nestvarnoga.
  • Nefokusiran tijek misli: jedva povezane asocijacije, izvlačenje zaključaka neutemeljenih u stvarnosti, nesposobnost logičkog rezoniranja.
  • Uznemirenost: nelagoda povezana s povećanom napetošću i razdražljivošću.

Negativni simptomi

Ovi simptomi mogu  se shvatiti kao „manjak“ u ponašanju. Sposobnosti koje većina ljudi ima, ali oboljeli od shizofrenije u određenoj su ih mjeri „izgubili“. 5

  • Manjak inicijative: ležanje u krevetu tijekom duljih razdoblja, manjak volje za bilo kakvu aktivnost.
  • Povlačenje iz društvenih interakcija/depresija: bolesnik ostavlja dojam da želi biti sam i ni sa kim se ne viđa.
  • Apatija: osjećaj praznine. Nemogućnost provođenja planova.
  • Manjak emocionalnih reakcija: manjak normalnih emocionalnih odgovora, npr. sreće ili tuge, smanjeni izrazi lica.

Afektivni simptomi

Ovi simptomi mogu utjecati na raspoloženje, poput depresije, anksioznosti, usamljenosti ili misli o samoubojstvu.

Kognitivni simptomi

Uključuju poremećaj koncentracije i pamćenja; primjerice, manjak pozornosti, usporeno razmišljanje, manjak svijesti o bolesti (razumijevanja i prihvaćanja bolesti).

U oboljelih od shizofrenije moguća je disfunkcija u jednoj ili više važnih životnih aktivnosti, poput odnosa s drugima, posla ili školovanja, obiteljskog života, komunikacije i samodostatnosti. 5

Većina bolesnika sa shizofrenijom doživi nekoliko psihotičnih epizoda (razdoblja u kojima su pozitivni simptomi puno izraženiji) tijekom života. 6-8 

Pozitivni simptomi obično se tijekom vremena mijenjaju: mogu se pogoršati tijekom relapsa, a poboljšati u razdoblju oporavka. 1 U razdobljima između psihotičnih epizoda bolesnici sa shizofrenijom mogu voditi relativno normalan život, prividno su emocionalno zdraviji i stabilniji, iako se nakon prve epizode često jave negativni simptomi te traju dugo vremena i kasnije mogu napredovati. 1, 9 

Jedan od oblika ove bolesti koji ima kontinuiran ili opetovan obrazac poznat je pod imenom kronična shizofrenija.

Većini bolesnika sa shizofrenijom potrebno je dugoročno liječenje, koje obično uključuje lijekove. 1, 9

  • Literatura

    1. APA Clinical Guidelines. American Psychiatric Association. Practice guidelines for the treatment of patients with schizophrenia. 2004
    2. Falkai P et al. World J Biol Psychiatry 2005; 6: 132-191.
    3. Kendler KS et al. Arch Gen Psychiatry 1996; 53: 1022-1031.
    4. World Health Organization. The World Health Report: 2001: Mental health: new understanding, new hope.
    5. American Psychiatric Association. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. 4th Edition Text Revision (DSM-IV-TR). Arlington: American Psychiatric Publishing Inc. 2000.
    6. Lieberman JA et al. J Clin Psychiatry 1996; 57(suppl 9): 5-9.
    7. Breier A et al. Am J Psychiatry 1994; 151: 20-26.
    8. Robinson DG et al. Am J Psychiatry 1999; 156: 544-549.
    9. National Institute for Clinical Excellence. National Clinical Practice Guidelines Number 82.
    10. Howard R et al. Am J Psychiatry 2000; 157: 172-178.
    11. Angermeyer MC et al. Schizophr Bull 1990; 16: 293-307.
    12. Murray RM and Fearon P. J Psychiatr Res 1999; 33: 497-499.
    13. Lang UE et al. Cell Physiol Biochem 2007; 20: 687-702.
    14. Harrigan SM et al. Psychol Med 2003; 33: 97-110.
    15. Bottlender R et al. Schizophr Res 2003; 62: 37-44.
    16. Lynn Starr h. et al: Comparison of long-acting and oral antipsychotic treatment effects in patients with schizophrenia, comorbid substance abuse, and a history of recent incarceration: An exploratory analysis of the PRIDE study; Schizophr Res. 2018 Apr;194:39-46. doi: 10.1016/j.schres.2017.05.005. Epub 2017 Jun 7
    17. Awad AG et al. Pharmacoeconomics 2008; 26: 149-162.
    18. Keith SJ et al. Psychiatr Serv 2004; 55: 997-1005.
    19. Lieberman JA et al. Pharmacol Rev 2008; 60: 358-403.
    20. Tandon R et al. Psychoneuroendocrinology 2003; 28(suppl 1): 9-26.
    21. Wyatt RJ. Schizophr Bull 1991; 17: 325–351
    22. Robinson DG et al. Arch Gen Psychiatry 1999; 56: 241-247.
    23. Weiden PJ et al. Psychiatr Serv 2004; 55: 886-891.
    24. Koen L et al. Psychosomatics 2007; 48: 128-134.
    25. Novick D et al. Psychiatry Res 2010; 176: 109-113.
    26. Kozma CM et al. Changes in schizophrenia-related hospitalization and ER use among patients receiving paliperidone palmitate. Current Medical Research and Opinion. 2011.27;1603-1611
Prikaži više