Vrste mentalnih poremećaja

POŠALJI KAO E-MAIL
Preuzmi
ISPIS

Uobičajeni mentalni poremećaji uključuju:poremećaji uzrokovani stresom, poremećaji prilagodbe, tjeskobni poremećaji, neuroza, opsesivno-kompulzivni sindromi, depresije, manična stanja, bipolarni poremećaji, shizofreni poremećaji, sumanuti poremećaji, demencija, poremećaji uzrokovani somatskim bolestima i organskom ozljedom ili bolešću mozga, poremećaji povezani s alkoholom ili psihoaktivnim tvarima, problemi prehrane, poremećaji spavanja, poremećen libido i psihoseksualni poremećaji, poremećaji ličnosti, oštećenje mentalnog razvoja.

Upamtite!

Identifikacija uobičajenih simptoma mentalnih poremećaja od ključne je važnosti za njihovu pravilnu dijagnozu.

Tablica u nastavku predstavlja najčešće simptome mentalnih poremećaja.

Mentalne bolesti i poremećaji Simptomi
poremećaji uzrokovani stresom i poremećaji prilagodbe napetost, razdražljivost, neraspoloženost, tjeskoba i strah, zajedno s koncentracijom iskustava na stresnu situaciju, sukob ili traumatičan događaj
tjeskobni poremećaji difuzni, bezrazložni napadaji straha koji sporo prolaze, kao i iznenadna tjeskoba u specifičnim situacijama / okolnostima (fobije)
kompulzivno-opsesivni sindrom (opsesivno-kompulzivna neuroza) nametljive misli, brige i prisilne želje za nepotrebnim aktivnostima i ritualima koje se ustrajno vraćaju
depresija dugoročno snižavanje raspoloženja i smanjena sposobnost za ugodna iskustva, neprestana briga, podložnost osjećaju krivice, negativne procjene, pesimizam, nevoljkost za djelovanje ili razgovor, opadanje funkcionalnih sposobnosti i energije te izostanak inicijative, usporenost, ograničeno trajanje koncentracije, gubitak želje za životom, suicidne misli
manična stanja stanje povišenog, pretjerano veselog raspoloženja, povećane energije i hiperaktivnosti, pretjerano samopouzdanje, neuobičajena razgovorljivost, "jureće" misli i visoka pokretljivost, neprikladno povećano samopouzdanje i kriva procjena situacije, neopravdan optimizam, sklonost brzim, nepromišljenim odlukama
bipolarni afektivni poremećaj (manično-depresivna bolest (MDI)) izmjenjujuća razdoblja manije i depresije koja traju nekoliko dana, tjedana ili mjeseci, a koja nastupaju odmah jedno za drugim ili s kraćim ili dužim razmakom s razdobljem mentalne normalnosti
shizofrenija promjene u percepciji i interpretaciji unutarnjih i vanjskih pojava u svijetu; lažne percepcije osjeta sluha, vida, dodira, okusa i mirisa (halucinacije i iluzije) pojava i predmeta koji ne postoje u stvarnom svijetu ili postoje na način drugačiji od percepcije pacijenta, te krive prosudbe i interpretacije događaja, što osoba sa shizofrenijom ne može ispraviti unatoč dokazima o njihovoj neispravnosti (sumanutosti); oslabljena integracija mentalnih funkcija - percepcija, razmišljanja, emocionalna i motorička sfera, što dovodi do mentalnog "nereda" i poteškoća s djelovanjem i donošenjem odluka, čudnog ponašanja  nejasnog okolini; manja energija i motivacija i manjak zainteresiranosti mogu se pojaviti zajedno sa sklonošću za manjom aktivnosti i povlačenjem.
sumanuti poremećaji ustrajne, krive prosudbe i interpretacije (sumanutosti) i poduzimanje radnji koje su njihov rezultat, bez gubitka organiziranosti psihe i osobnosti
problemi s prehranom gubitak apetita ili suzdržavanje od jela (anoreksija), pretjeran apetit i prejedanje (bulimija)
poremećaji spavanja problemi s usnivanjem, buđenje tijekom noći, buđenje prerano u jutro, skraćivanje sna, pretjerana pospanost
duševna zaostalost oštećenje pamćenja, razmišljanja (obrada informacija) i vještina učenja (usvajanje novih informacija) u ranom razdoblju razvoja
demencija sekundarni, progresivni gubitak sposobnosti pamćenja, osobito nedavnih stvari, poremećaj pozornosti i poremećene intelektualne funkcije, progresivan gubitak vještina u okviru dnevnih zadataka, mentalna zbunjenost i zbunjenost u ponašanju (pretjerano kretanje, uzrujanost, agresivnost ili pasivnost, apatija, gubitak zainteresiranosti, ponekad epizode sumanutosti, halucinacija, poremećaji svijesti); obično kad starijih osoba (najčešće u senilnih osoba)
ovisnosti, poremećaji povezani sa zlouporabom alkohola i psihoaktivnih tvari (medicinska sredstva, droge) ponavljane intoksikacije, velika potreba za uzimanjem opojnih sredstava, smanjena sposobnost kontrole unosa opojnih sredstava, uporaba opojnih sredstava usprkos zadobivenim ozljedama i pod cijenu prestanka drugih životnih aktivnosti, smanjena tolerancija i potreba za povećanjem doze opojnih sredstava, pojava negativnih mentalnih i somatskih simptoma nakon prestanka djelovanja opojnog sredstva (simptomi apstinencije); kronično ponavljane epizode intoksikacije mogu dovesti do različitih sindroma mentalnih poremećaja, npr. depresije, tjeskobe, sumanutosti, poremećaja ponašanja i demencije
poremećaji ličnosti počevši od puberteta, trajni, obrasci unutarnjeg doživljaja i ponašanja koji se ne poboljšavaju (disfunkcionalnost), koji se očituju u kognitivnoj sferi (način na koji se pojave percipiraju i interpretiraju), emocionalnost, emocionalne reakcije i kontrola mentalnih impulsa u odnosima s drugim osobama; sumnja, mentalno povlačenje, koncentriranje na vlastite potrebe, niska tolerancija na frustraciju, emocionalna nestabilnost, impulzivnost, sugestivnost, teatralnost, pedantnost, perfekcija, bojažljivost, ovisnost o nekome (ovisno o dominantnim obrascima doživljaja i ponašanja); osobna patnja ili neželjen utjecaj na okolinu, narušeni društveni odnosi

Upamtite!

U mnogo slučajeva dijagnoza nije jednostavna jer većina simptoma nije specifična u svojoj naravi te stoga mogu ukazivati na različite poremećaje.

CEE_SCHIZO_disease_01_G
Stock photo. Posed by model.

Primjerice poremećaji prehrane mogu biti samostalni ili pratiti druge mentalne poremećaje. Primjerice:

  • gubitak apetita može se javiti i u depresiji i tjeskobnim poremećajima,
  • pretjeran apetit u  maniji,
  • prejedanje ili gubitak apetita u poremećajima uzrokovanim stresom, 
  • suzdržavanje od jela ili promjene prehrambenih navika tipični su za shizofreniju i sumanute poremećaje.

Slično tome, poremećaji spavanja mogu biti spontani, tj. nepovezani s nekim drugim mentalim poremećajima, ili nespecifični simptomi koji prate mnoge druge mentalne poremećaje, npr. poremećaje uzrokovane stresom, depresivne, tjeskobne, manične i sumanute poremećaje, kao i shizofreniju i demenciju.

Baš poput prethodno navedenih poremećaja, libido i seksualna disfunkcija mogu pratiti druge mentalne poremećaje i somatska stanja, ali se također mogu pojaviti kao nuspojave psihotropnih lijekova ili kao glavni poremećaji (psihoseksualni poremećaji).

Dobro je znati...

Svi do sada navedeni poremećaji mogu biti sekundarnog simptomatskog karaktera, rezultat ozljede ili bolesti mozga ili posljedica sustavne ozljede, što utječe na središnji živčani sustav.

Takvi se poremećaji mogu pojaviti, među ostalim, kao posljedica neurodegenerativnih bolesti, tumora, traumatskih ozljeda mozga, ali i zaraznih, autoimunih, sustavno-metaboličkih, endokrinih i kardiovaskularnih bolesti.

Upamtite!

Iz tog razloga, prije identifikacije mentalnih poremećaja trebalo bi isključiti sva sustavna stanja i ozljede ili bolesti mozga kao temeljni uzrok poremećaja.

Znate li...

Još jedan važan pokazatelj u dijagnozi može biti i potvrđena genetska sklonost (u obiteljskoj povijesti bolesti), kao i analiza čimbenika koji uzrokuju stres, bilo trenutačnih ili prošlih, koji mogu biti značajni uzrok mentalnih odstupanja (poremećaja).

Prikaži više